Nedavno je najuglednija i najglasnija nevladina organizacija za ljudska prava Hrvatski Helsinški odbor objavila da je dio svoga budžeta u zadnjih šest mjeseci priskrbila donacijama tvrtki. Udruge većinom preživljavaju na milosti i nemilosti donatora kao što su strane ambasade i zaklade i često su prisiljeni oblikovati svoje programe po zahtjevima donatorskih natječaja pa tako donacije iz profitnog sektora privuku pozornost. Između ostalog i zato što u Hrvatskoj nema poreznih olakšica na takve donacije. Što takve donacije donose udrugama? Pruža li im takav mješoviti način financiranja veću slobodu djelovanja i financijsku neovisnost o samo jednom izvoru financiranja? Postoji li opasnost da privatne tvrtke iskoriste udruge za interese svojih odnosa s javnošću, za popravljanje lošeg imidža?
HHO se pohvalio sa sedam donatora. Među njima su i Coca-Cola Beverages, Magma, T-HT i Jadranski luksuzni hoteli Dubrovnik.
Coca- zloća!
Coca-Cola je u svijetu na prilično zlu glasu. Prema Alternativnom izvješću o Coca-Coli koji je objavila War On Want, organizacija za borbu protiv siromaštva, u ožujku 2006. ta korporacija sa 14,9 milijardi dolara godišnjeg profita odgovorna je za isušivanje izvora vode lokalnim zajednicama u indijskim državama Rajasthan i Uttar Pradesh. Naime, za jednu litru Coca-Cole potrebne su čak tri litre vode. Slični slučajevi dogodili su se i u Salvadoru te meksičkoj pokrajini Chiapas. Osim što ne mari za ekološke posljedice svojih aktivnosti, Coca-Cola je povezana i s nizom protusindikalnih aktivnosti. U Kolumbiji je u suradnji s paramilitarnim snagama ubijeno osam sindikalnih aktivista, a Isidro Segundo Gil, član sindikalnog odbora, upucan je na vratima tvornice, tvrdi War On Want. Četrnaest Coca-Colinih vozača u Turskoj tuži tvrtku zbog zastrašivanja. Niz je sličnih slučajeva u Guatemali, Peruu, Nikaragvi, Rusiji. Ali možda je Coca-Cola Hrvatska sasvim nešto drugo? Baš i nije. Coca-Cola je prednjačila u protivljenju Pravilniku o ambalažnom otpadu, iako proizvode milijuna boca, a do nedavno nisu plaćali nikakve doprinose za zbrinjavanje ambalaže. Kada su 123 radnika otpuštena, u veljači je štrajkalo oko 250 njih tražeći pristojne otpremnine ili povećanje plaće koja se nije mijenjala deset godina.
U HHO-u kažu: Nitko nam se iz Magme nikad nije javio.
Magma se uz to diči proizvodima made in china i sličnim zemljama koje su dobro poznate po iskorištavanju dječje radne snage, eksploataciji radnika, vrlo nehumanim radnim uvjetima – sve u svrhu snižavanja cijene proizvodnje i povećanja profita.
Ni ostale spomenute tvrtke nisu na mnogo boljem glasu. Još se vrlo dobro sjećamo otpuštenih T-HT-ovih radnika koji su danima prosvjedovali ispred nove zgradurine na Savskoj. Nedavno su inspekcija u jednom od hotela Jadranskih luksuznih hotela zatekla maloljetne radnike. Mediji su se raspisali o iskorištavanju dječje radne snage. Iz hotela tvrde da su djeca na praksi, pa je sve legalno.
"Kupuju se indulgencije..."
Koliko ovakvi donatori pridonose ciljevima ugledne organizacije kao što je HHO, vrlo je upitno. Odgovornost korporacija za okoliš i društvo sve se više javlja kao ključna tema brandinga, objašnjava Joel Bakan u knjizi Korporacija - patološka težnja za profitom i moći, koje su namjere korporacija kada se smješkaju i darivaju udruge i slične organizacije. Društvena je odgovornost korporacija oksimoron, nešto što objedinjuje dva proturječna pojma, kao i s tim povezana tvrdnja da će korporacije i njihovi državni pandani promicati javni interes. Korporacije imaju samo jednu dužnost: promicati vlastite interese i interese svojih vlasnika, kaže Bakan. Sever pak kaže: Kroz povijest je poznato da su ljudi otkrivali svoje grijehe velikim sumama novca.
Bio bih sretan da je pomaganje zaštite ljudskih prava dobro za imidž u Hrvatskoj, kaže Srđan Dvornik, izvršni direktor HHO-a.
U HHO-u tvrde da ne bi primili novac baš od bilo koga. Ako bi se dokazalo da je novac kriminalnog porijekla ili da su tvrtke uhvaćene u kriminalu prema ljudima, sigurno ne bismo prihvatili novac, kaže Dvornik. Na podatke o ne baš svijetloj djelatnosti njihovih prihvaćenih donatora kaže da njemu to nije poznato, te da je svaki poslodavac potencijalni kršitelj radničkih prava.
Ukupna suma donacija profitnog sektora HHO-u iznosila je 185.000 kuna što bi prosječno po donatoru bilo oko 26.000 kuna. Za tvrtke koje zarađuju milijune ili milijarde nisu se baš iskazali.
"Netto pozitivan efekt..."
I najveće svjetske organizacije za zaštitu okoliša, Friends Of The Earth i WWF, osnovane su sedamdesetih godina donacijama naftnih kompanija kako bi se borile protiv nuklearne energije koja je tada bila u usponu, tvrdi William Engdahl u svjetskom bestselleru Stoljeće rata. Te su organizacije učinile otada mnogo dobra za okoliš. Ostaje činjenica da i za humano djelovanje uvijek treba novac, a otkud će taj novac doći rijetko se ima luksuz birati. Dok koristite taj novac za promicanje ljudskih prava njegov efekt je netto pozitivan, tvrdi Dvornik.
(Surađivale: Ivana Sansević i Emina Bužinkić)
Civildreta je projekt povećanja vidljivosti nevladinih organizacija, koji financijski potpomaže Academy for Educational Development, sredstvima US AID-a. Civildreta se realizira u suradnji Centra za mirovne studije, Radija 101 i H-Altera.
