"Bukove šume u našim nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica nominirali smo za upis na popis svjetske baštine UNESCO-a. Time želimo omogućiti još veću razinu zaštite prirodnih ljepota Hrvatske i održivi razvoj područja koja okružuju naše parkove. Zaštita UNESCO-a donosi veću prepoznatljivost na svjetskoj razini što znači i dolazak većeg broja gostiju od čega će najveću korist imati lokalno stanovništvo. Pod zaštitom UNESCO-a trenutno su Nacionalni park Plitvička jezera i Park prirode Papuk, a uvjeren sam da će se na toj listi uskoro naći još dva naša nacionalna park", izjavio je pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Nenad Strizrep nakon sastanka predstavnika 13 europskih zemalja koje pripremaju zajedničku nominaciju "Iskonskih bukovih šuma Karpata i drugih regija Europe" za upis na popis svjetske baštine UNESCO-a.
Na sastanku koji je održan u Beču Hrvatska je u prijedlog nominacije uključila posebno prirodno vrijedna područja bukovih šuma u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica. Riječ je o 1.220 hektara bukove šume koja se u NP Sjeverni Velebit nalazi u Strogom rezervatu Hajdučki i Rožanski kukovi, te 2.013 hektara šume na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u NP Paklenica.
Bukova šuma - NP Sjeverni Velebit
Predstavnici zemalja na sastanku su usvojili Zajedničku deklaraciju o namjeri serijske nominacije koja će se do kraja ovog mjeseca dostaviti u UNESCO-ov Ured u Parizu na razmatranje. Time će započeti proces valorizacije nominacije za upis na popis svjetske baštine UNESCO-a.
Hrvatska je po bioraznolikosti i prirodnim ljepotama među najbogatijim europskim državama. To potvrđuje i činjenica da se na popisu svjetske baštine UNESCO-a od 1979. nalazi NP Plitvička jezera, a od studenog 2015. na toj se listi nalazi i PP Papuk koji je proglašen prvim hrvatskim UNESCO geoparkom. Lokaliteti koji se nominiraju za upis na Listu svjetske baštine moraju imati univerzalnu vrijednost koja je zaštićena.
Iznimnost predloženih iskonskih bukovih šuma u parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju i veličini.
