WWF je zajedno s nevladinim udrugama Prirodoslovno društvo Drava, Zeleni Osijek, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Baobab, ZEUS i Matis rafting klub, proglasio bregunicu za hrvatsku pticu 2016. godine. Kroz ovu iznimno interesantnu pticu udruge žele upozoriti na kontinuirani gubitak prirodnih staništa duž rijeke Drave te pozivaju na zaštitu i obnovu staništa za najmanjeg člana obitelji lastavica.
Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave. Ona živi u rijetkim staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala. "Tamo gdje vidimo bregunicu možemo očekivati i druge vrste ugroženih ptica koje ovise o prirodnim dinamičnim staništima, kao što su pčelarica i vodomar", rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.
"Ako se negativni trend nastavi, bojimo se da ćemo u sljedećih nekoliko godina izgubiti tu pticu koja je nekad bila vrlo česta na Dravi", rekao je Ivan Darko Grlica, hrvatski stručnjak za bregunice.
Bregunica je jedna od najugroženijih vrsta ptica duž Drave u Hrvatskoj. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%. Stručnjaci za ptice procjenjuju da je nacionalna populacija u 80.-im godinama 20. stoljeća brojala više od 30.000 parova, dok se današnja nacionalna populacija procjenjuje na 5.000 do 8.000 parova. Na području Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav (Europska Amazona) je u 2015. zabilježeno manje od 4.000 parova.
Dramatičan pad uzrokovan je uništenjem njihovih staništa – prirodnih strmih obala rijeka – uglavnom zbog regulacije rijeka (npr. izgradnja obaloutvrda), kao i zbog isušivanja vlažnih i močvarnih područja, te korištenja pesticida, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane. "Ako se negativni trend nastavi, bojimo se da ćemo u sljedećih nekoliko godina izgubiti tu pticu koja je nekad bila vrlo česta na Dravi", rekao je Ivan Darko Grlica, hrvatski stručnjak za bregunice iz udruge Prirodoslovno društvo Drava, koji prati populaciju ove vrste ptice više od 10 godina.
No, situacija još nije izgubljena i postoje mogućnosti za očuvanje ove iznimne ptice. Posljednja preostala mjesta za gniježđenje moraju biti očuvana i zaštićena, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave. "Djelovati moramo sad kako bi spasili ovu vrstu. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa", rekao je Dinko Pešić, voditelj projekata u udruzi Zeleni Osijek.
Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima, i jedna obitelj može ih pojesti i do 10.000 na dan, čime čine veliku uslugu ljudima i drugim životinjama, naročito stoci.
Kao dio kampanje "Bregunica – ptica 2016. godine", WWF, Zeleni Osijek, Prirodoslovno društvo Drava, u suradnji s drugim partnerima, provodit će aktivnosti za zaštitu ove prekrasne vrste ptice te raditi na podizanju svijesti o važnosti žive i zdrave rijeke Drave.
Video o bregunicama na Dravi Gorana Šafareka