Račun za struju i plin predstavljaju nemali trošak i prepreku brojnim građanima Hrvatske, no kako je obiteljima koje imaju članove s invaliditetom kada se suoče s mjesečnim računima? Kako te osobe i obitelji često imaju razne druge troškove vezane uz prilagodbe uvjeta stanovanja, troškove liječenja ili terapija i slično, mogu li si priuštiti odgovarajuće grijanje, primjerice, ili električnu energiju? Riječ je o za kvalitetu života bitnom, a do sada malo problematiziranom pitanju, kojim se pozabavila zagrebačka udruga Društvo za oblikovanje održivog razvoja DOOR.
Osobe s invaliditetom u Zagrebu suočavaju se i s energetskim siromaštvom, porazni su rezultati istraživanja koje je udruga u prosincu provela među članovima udruga koje okupljaju osobe s invaliditetom i njihove obitelji u Zagrebu.
"Sedam od deset sudionika našeg istraživanja navelo je da troškovi za energiju utječu na njihove ostale troškove tj. kućanstva imaju različite načine prilagodbe koja im omogućavaju da podmire troškove za energiju. Štedi se na kupovini odjeće ili obuće, smanjuje se upotreba tople vode, Bitno je da se osobe s invaliditetom podrže i potiču u izražavanju posebnih energetskih potreba bilo kroz javno savjetovanje, javne rasprave ili neke druge kanale komunikacije koji su vezani uz temu energetskog siromaštvakorištenje električnih uređaja, otvaranje prozora neki čak i smanjuju troškove pri kupovini prehrambenih proizvoda", kaže Anja Vulinec, autorica istraživanja iz udruge DOOR.
Sudionici istraživanja ispitani su na koje sve načine troše energiju iz čega je jasno da invaliditet člana kućanstva podiže i iznose računa za energije, i to na razne načine o kojima u javnosti ne postoji svijest.
"Primarni utjecaj je na zagrijavanje prostora, jer kod većine ljudi nepokretnost ili relativna nepokretnost dovodi do smanjenja brzine metabolizma, usporavanje stvaranja tjelesne topline, posljedično to dovodi do potrebe za višom temperaturom okoline. Najveći troškovi vezani uz energiju naših sudionika odnose se upravo na trošak grijanja za vrijeme zimskih mjeseci. Uz to, problemi s mobilnošću vjerojatno će povećati količinu vremena provedenog u zatvorenom što utječe na količinu potrošene energije i troškove kućanstva. Osobe s invaliditetom vjerojatnije će provesti više vremena u kućanstvu ne samo radi smanjenje pokretljivosti već i radi potencijalnih društvenih pritisaka i stigme koju osobe s invaliditetom osjećaju", opisuje Vulinec iskustva koja su joj prenijeli sudionici istraživanja.
Uz to, dijelu osoba s invaliditetom potrebna je pomoćna oprema i tehnologija koja također povećava potrošnju energije. Tako se baterija za invalidska kolica mora puniti 12 sati, a to je samo jedno od mogućih potrebnih pomagala. Pokazalo se i da na veću potrošnju u kućanstvu utječu i stariji kućanski uređaji koje često posjeduju osobe s invaliditetom, jer si zbog većih troškova, a često slabijih primanja, ne mogu priuštiti novije i štedljivije uređaje.
"Postoje i brojni drugi troškovi kojima se često ne posvećuje dovoljno pažnje. To može uključivati dodatne troškove koji se odnose na potrebe pranja, kupanja zbog smanjenje mobilnosti ili drugih medicinski uzrokovanih poteškoća, tu je i kuhanje zbog posebnih prehrambenih potreba te korištenje elektroničkih uređaja za lakšu komunikaciju", dodaje Vulinec.
Pomoć koju trenutno institucije nude su vaučeri od 200 kuna za sufinanciranje troškova električne energije koje prima osam od deset sudionika u istraživanju. Riječ je o pravu koje se ostvaruje prema Uredbi o mjesečnom iznosu naknade za ugroženog kupca energenata, načinu sudjelovanja u podmirenju troškova energenata korisnika naknade i postupanju nadležnih centara za socijalnu. Status ugroženog kupca prema Uredbi, uz Potrebno je osigurati da informacije o donošenju odluka, planova i mjera budu dostupne u raznim oblicima i da se šire raznim kanalimakorisnike zajamčene minimalne naknade, ostvaruje i korisnik osobne invalidnine, no vaučer se odnosi samo na potrošnju električne energije. U nekim drugim europskim državama postoje pak mjere koje bi se mogle primijeniti i u Hrvatskoj.
"Primjer dobre prakse možemo pronaći u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je za osobe s invaliditetom dostupna mjera pod nazivom The Cold Weather Payment. The Cold Weather Payment omogućuje korisnicima tj. kućanstvima s niskim prihodima te kućanstvima s osobama i djecom s invaliditetom, da dobiju dodatnu novčanu pomoć kada su temperature ispod 0 Celzijevih stupnjeva sedam uzastopnih dana u jesenskim i zimskim mjesecima", kaže Vulinec.
DOOR se ovim važnim pitanjem bavio u sklopu projekta Zajedno do ugodnijeg stanovanja koji uz financijsku podršku Grada Zagreba provodi od 2016 godine. Kako su se u 2020. godini fokusirali upravo na problem energetskog siromaštva osoba s invaliditetom, jedan od rezultata projekta su i mjere koje su predložili upravo Gradu Zagrebu za poboljšanje situacije.
"Uvijek se prvo zalažemo za opciju poboljšanja energetske učinkovitosti u kućanstvima kao mehanizam koji doprinosi smanjenju potrošnje energije, pa tek onda za financijske mjere koje nadoknađuju ono što se ne može riješiti pomoću energetske učinkovitosti. Najjednostavnija mjera je zamjena kućanskih uređaja 'staro za novo'. Stari kućanski uređaji, primarno bijela tehnika, mogu se zamijeniti novima, uz obvezu predaje starog uređaja prilikom primitka novog. Ova mjera omogućuje uvođenje uređaja A razreda (najbolje A+ ili A++) koji čine veliku razliku u štednji energije. Ovaj tip mjere zahtijeva sufinanciranje ili financiranje novih uređaja, a korisnicima će ušteda energije biti vidljiva u relativno kratkom roku", ističe naša sugovornica.
Iako se projekt i istraživanje odnosilo na Grad Zagreb, slična je situacija i na nacionalnoj razini. Ni dosadašnji natječaji za povećanje energetske Pokazalo se i da na veću potrošnju u kućanstvu utječu i stariji kućanski uređaji koje često posjeduju osobe s invaliditetom, jer si zbog većih troškova, a često slabijih primanja, ne mogu priuštiti novije i štedljivije uređajeučinkovitosti na nacionalnoj razini nisu posvećivali pozornost osobama s invaliditetom, ali je prošle godine objavljen Javni poziv za financiranje energetske obnove obiteljskih kuća za ranjive skupine građana u opasnosti od energetskog siromaštva, među kojima se kao jedan od kriterija uzimao i invaliditet. Riječ je o pozitivnom pomaku, ali iz DOOR-a navode kako su udruge osoba s invaliditetom često izostavljene iz rasprava o energetskom siromaštvu i planiranje ovakvih mjera i programa, a njihovo uključivanje je ključno kako bi mjere uistinu radile razliku u ljudskim životima.
"Sudjelovanje mora biti osigurano i pojedincima i skupinama koje predstavljaju osobe s invaliditetom. Bitno je da se osobe s invaliditetom podrže i potiču u izražavanju posebnih energetskih potreba bilo kroz javno savjetovanje, javne rasprave ili neke druge kanale komunikacije koji su vezani uz temu energetskog siromaštva. Moguće je uključiti udruge koje predstavljaju osobe s invaliditetom u kontinuiranu suradnju u obliku konzultacija kada se donose odluke vezane uz borbu protiv energetskog siromaštva. Također, potrebno je osigurati da informacije o donošenju odluka, planova i mjera budu dostupne u raznim oblicima i da se šire raznim kanalima. Neke od mogućnosti su medijsko oglašavanje, vodiči i inicijative za podizanje svijesti kako bi se osobe s invaliditetom senzibilizirale za sudjelovanje u političkom i javnom životu", navodi Vulinec.
No, iako su sudionici istraživanja prepoznali da im je ovo važna tema, svatko od njih ima drugačije potrebe i probleme s kojima se suočavaju te je ta nehomogenost bitan element koji se mora uzeti u obzir.
"Njihove se potrebe razlikuju. Bez prepoznavanja tih razlika između socijalnih grupa i važnosti teme energetskog siromaštva za njih, ne mogu se previdjeti precizne potrebe i ranjivosti u razvoju politika i mjera za suzbijanje energetskog siromaštva", zaključuje Vulinec.
Još nemamo Program za suzbijanje energetskog siromaštva
Kakva je općenito situacija s energetskim siromaštvom u Hrvatskoj? Kreću li se tu stvari na bolje?
U Hrvatskoj ne postoji jasna definicija energetskog siromaštva, niti pokazatelji za jasno mjerenje energetskog siromaštva. Uz to, nedostaju opći kriteriji i metodologija za određivanje energetskog siromaštva. U Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu Republike Hrvatske navedeno je da će se mjere suzbijanja energetskog siromaštva, za razdoblje od 2021. do 2030. godine, provoditi prema Programu za suzbijanje energetskog siromaštva. Međutim, Program za suzbijanje energetskog siromaštva još uvijek nije ustanovljen iako su prošle dvije godine od donesene odluke.
Osim toga, Dugoročnom strategijom obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine predviđaju se mjere za obnovu nacionalnog fonda zgrada i suzbijanje energetskog siromaštva. U Strategiji su opisane dvije mjere za suzbijanje energetskog siromaštva, Usvajanje i provedba Programa suzbijanja energetskog siromaštva te Usvajanje i provedba Programa suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje 2021. – 2025. godine. Strategija je usvojena tek u prosincu tako da ni ove mjere nisu još u provedbi.
Tekst je objavljen u sklopu projekta "Ranjive na
vidjelo" sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj
teksta isključiva je odgovornost Udruge za nezavisnu medijsku kulturu.
