„Dosta je nas starijih koji živimo u blizini i svi bi mi radije šetnicu nego još jednu cestu. Ima tu dosta ceste", komentira Đurđica Šumatić, stanovnica zagrebačke Frateršćice u blizini klizišta u Vaupotićevoj ulici, zbog kojega je još u ožujku 2008. godine proglašena neposredna opasnost od nastanka elementarne nepogode.
Danas, nakon uloženih gotovo sto milijuna kuna, to je mjesto još uvijek označeno znakom "radovi na cesti". Stanovnici ulice komentiraju da je zapravo samo odvežen građevinski otpad koji su tu ilegalno odlagali graditelji urbanih vila koje niču po zagrebačkih brežuljcima.
Pod krinkom sanacije klizišta probijena je cesta dužine gotovo tri kilometra kroz staru bukovu šumu. Ta se cesta nalazi ispod ovog klizišta i opravdavana je potrebom sanacije klizišta, iako iznad samog klizišta vodi drugi cesta.
„Pokušavamo oboriti tezu da se radi o elementarnoj nepogodi. Elementarna nepogoda nije toliko uvjetovana radom ljudi već višom silom", objašnjava odvjetnica stanara Radmila Bonifačić i pokazuje dokument iz 2008, potpisan od strane gradskog pročelnika Pavla Kalinića, u kojem stoji: „Uzroci nastanka klizišta su nekontrolirano i bespravno navoženje materijala s okolnih gradilišta, te neizgrađenost kanalizacijske mreže na području sliva Velikog potoka. Opasnosti za stanovništvo nema."
Iako su sami napisali da je klizište izazvano ljudskim neodgovornim ponašanjem te gradskim neodgovornim ponašanjem nije se krenulo u njihovo sankcioniranje, već u „sanaciju" potoka koji teče ispod klizišta.
Obje strane potoka oblažu se kamenom. Nekad je bujao životom, a sad u njemu plivaju ostaci građevinskog otpada
„Pogledajte taj naš prekrasni potočić. Sad se jedva probija", pokazuje Bonifačić, i sama stanovnica Frateršćice. Obje strane potoka oblažu se kamenom. Nekad je bujao životom, a sad u njemu plivaju ostaci građevinskog otpada. U projektu za sanaciju klizišta ucrtano je oblaganje samo lijeve strane potoka dok je na terenu vidljivo da su obložene obje strane.Na području Frateršćice postoji 24 klizišta, od toga 5 aktivnih. Ipak, nove gradnje još uvijek niču, čemu svatko tko prošeta po obroncima tog dijela grada može posvjedočiti.
„Zašto Grad izdaje građevinske dozvole ako nije osigurana infrastruktura", pita se odvjetnica.
Stanovnici su se pomirili s tim da je dio bukove šume posječen i da povratka nema, ali ne žele prenamjenu zelene zone već da se sadašnja makadamska cesta pretvori u šetnicu i biciklističku stazu. „Ovaj dio grada nema zona za rekreaciju ni dječjih igrališta, a broj stanovnika raste. U bukovoj šumi održavale su se škole u prirodi, očuvanje zelenila bilo bi dobro za obližnje škole i vrtiće. Bitno nam je očuvati prirodu", kaže Darko Klasić, stanovnik Frateršćice.
Gradski im je Ured za prostorno planiranje pred kamerama obećavao da će dobiti šetnicu, koja se istovremeno u dokumentima ista pojavljuje kao „servisna cesta." te se stanovnici boje prevare i nicanja novih gradilišta uz tu cestu
.„Bit je Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda hitnost", objašnjava Bonifačić. Međutim, ni dvije godine nakon stavljanja u pogon tog Zakona na Frateršćici stanovnici još uvijek ne znaju što Grad planira s njihovom šumom.Gradski im je Ured za prostorno planiranje pred kamerama obećavao da će dobiti šetnicu koja se istovremeno u dokumentima pojavljuje kao „servisna cesta." te se stanovnici boje prevare i nicanja novih gradilišta uz tu cestu.
Darko Klasić pokazuje fotografije odvoženja posjećenih stabala. Više je puta pokušavao doznati gdje je to drvo završilo, a od zamjenica pročelnika Ureda za izgradnju grada Vesne Lubin je dobio odgovor da je „uredno pospremljeno", ne zna se gdje. Možda u nečijem podrumu.
„Javne vlasti koriste propise protupravno protivno njihovoj osnovnoj svrsi. Tako ozbiljnu stvar kao što je opasnost od elementarnih nepogoda iskoristili su da sagrade cestu i kanaliziraju potok uništivši njegovu bioraznolikost. Normalno je da kod sanacije napraviš prolaz do kuća u opasnosti, ali također je obaveza nakon prolaska opasnosti vratiti prostor u prvobitno stanje što Grad Zagreb nije napravio", kaže Željka Leljak Gracin, pravnica i voditeljica Programa razvoja prava okoliša u Zelenoj akciji.
Osim što je stanovncima Frateršćice smanjena kvaliteta života time što umjesto šume sada imaju bagere koji prolaze kraj njihovih kuća, njih tristotinjak je materijalno oštećeno. Grad Zagreb im u dvije godine nije isplatio nikakvu odštetu za njihovu zemlju iako je to obvezan učiniti po Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda.
„Jedan su segment ovoga problema imovinski-pravni odnosi jer je ljudima uzeta zemlja pod krinkom elementarne nepogode, a drugi segment je želja stanovnika", objašnjava Bonifačić.
Darko Klasić, stanovnik Fraterščice: „Počeli smo sa skupljanjem peticije kako bi upozorili na problem devastacije i gdje tražimo da se cesta uredi u šetnicu. Također, organizirat ćemo javno okupljanje krajem svibnja".
„Javnost ima pravo sudjelovati u donošenju svih odluka u vezi promjena GUP-a. Stanari imaju pravo znati što će se događati s njihovom netaknutom prirodom te u tom smislu ovaj slučaj je i kršenje Aarhuške konvencije čiji je Hrvatska potpisnik", ističe Leljak Gracin. Nadalje, odredbe te Konvencije prenešene su i hrvatski Zakon o zaštiti okoliša te se ovakvim odnosom prema stanarima krši i taj zakon.„Počeli smo sa skupljanjem peticije kako bismo upozorili na problem devastacije i gdje tražimo da se cesta uredi u šetnicu. Također, organizirat ćemo javno okupljanje krajem svibnja", najavljuje Klasić.
Stanari su tako prisiljeni sami inicirati svoje sudjelovanje u donošenju odluka u vezi svoje zemlje i zelene zone. Iako su izdavanjem građevinskih dozvola i nekažnjavanjem počinitelja koji su građevinski otpad nepropisno odlagali vlasti same uzrokovale problem s klizištima i nastavljaju ga izazivati, stanovnici grada su ti koji su platili stotinjak milijuna za radove sumnjive namjene, stanovnici Frateršćice i cijelog Zagreba su ti koji gube još jednu zelenu površinu. Vlasti Grada Zagreba pokazale su maštovitost u primjeni Zakona u elementarnim pogodama, još jedan primjer rada protiv javnog interesa. Čini se da oni sebe smatraju „višom silom".
Nije Kalinić nego je Lubin!
Poštovani,
Molimo Vas da sukladno članku 56. Zakona o medijima u istoj rubrici Vašeg portala objavite ovaj demanti teksta „Uzroci nastanka klizišta su nekontrolirano i bespravno navoženje materijala s okolnih gradilišta, te neizgrađenost kanalizacijske mreže na području sliva Velikog potoka. Opasnosti za stanovništvo nema", objavljenog na H-alteru 23.04.2010., pod tekstom „Poskliznuće na Fraterščici", autorice Marine Kelave.
Dovode se u zabludu čitatelji jer taj dio teksta je iz dopisa Ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet- potpisan od gđe Vesne Lubin 27.ožujka 2007 godine.
Ured za upravljanje u hitnim situacijama samo je citirao dio tog dopisa jer je Ured osnovan u travnju 2008 godine- više od godinu dana nakon dopisa koji spominjete u tekstu!
Lijep pozdrav,
Kristina Martinović, Stručni savjetnik za informiranje u Uredu za upravljanje u žurnim situacijama Grada Zagreba
