Prijavu su podnijeli Državnom zavodu za zaštitu prirode, Inspekciji zaštite prirode Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Vodovodnoj inspekciji Ministarstva poljoprivrede protiv Vodoprivrede d.d. i nepoznatog investitora radova na potoku Vrapčak zbog uništavanja gnijezdećeg staništa i uznemiravanja gniježđenja zakonom zaštićenih vrsta ptica i ostalih životinjskih svojti.
Na tiskovnoj konferenciji koja je održana jučer ispred spomenutih radova na potoku Vrapčak govora je bilo o svim nepravilnostima uočenim na toj devastaciji.
"Dok europske zemlje gospodare potocima na principu novih znanstvenih spoznaja i pokušavaju obnoviti narušene ekosustave zbog dugoročne sigurnosti čovjeka ulažući znatna sredstva, u Hrvatskoj se ti novci ulažu u neodrživa rješenja bez prethodnih studija i stvarne potrebe za zahvatima.
Takav je slučaj i sa Vrapčakom. Nije napravljena studija utjecaja na okoliš, nije zatražena suglasnost Mjesne samouprave ili stanovnika niti su dani razlozi za tako skupu i utjecajnu promjenu. Najbolje o tome govori banalna činjenica da nije čak niti postavljena (zakonski obavezna) oznaka, odnosno ploča s nazivom investitora i izvođača radova", upozorili su.
Tina Fišić, glasnogovornica Gradske organizacije grada Zagreba ORaH stranke naglasila je: "Ekocid je, u ovom slučaju, vidljivi rezultat netransparentnog i ilegalno iskonstruiranog projekta nepoznatog investitora zbog nepoznatog razloga. Ako se ulazi u takav projekt koji je skup, ne samo financijski nego i po floru i faunu, moraju se pratiti protokoli i zakonske regulative koje u ovom slučaju nisu ispoštovane, i upravo je to sjajan primjer svega onoga što je krivo u našoj državi."
Za očekivati je da će se ovom promjenom betoniranja korita potoka utjecati i na njegov južni tok. Znači da možemo u budućnosti očekivati izlijevanje potoka u području Jaruna a upravo bi studije utjecaja na okoliš to mogle dokazati. Međutim, studije nisu odrađene, pa ćemo to s vremenom saznati i platiti iz gradskog proračuna.
Darko Stošić potpredsjednik GO Zagreb istaknuo je da je žalosno što se dugogodišnja praksa kanaliziranja i betoniranja zagrebačkih potoka nastavlja iako je takav način kroćenja potoka odavno napušten u većini zemalja EU. "U stvari u proteklih nekoliko desetljeća ulažu se znatna sredstva kako bi se odstranili ovakvi zahvati i kako bi se rijeke i potoci vratili u prirodne tokove. Posljedica svega je da ovi zagrebački biseri završavaju kao kanali a ne prirodne oaze za šetnju i opuštanje", zaključio je Stošić.
