Damjan Janjušević smatra da bi se pravi iskorak k poštovanju Konvencije o pravima osoba s inveliditetom ostvario kada bi se osobama s intelektualnim teškoćama omogućilo da samostalno donose gotovo sve odluke bez skrbnika, kao što su odluka o stupanju u brak ili o zaposlenju, i to uz podršku okoline
Iako su njeni roditelji htjeli da zbog svog invaliditeta većinu vremena provodi zatvorena u kući, tridesetšestogodišnja Senada Halilčević odlučila je stvar preuzeti u svoje ruke i iz temelja promijeniti vlastiti života. "Nakon života u instituciji, gdje sam radila kao razvrstavačica rublja u praonici, za što sam mjesečno dobivala samo 70 kuna, te života u programu inkluzije, tijekom kojeg sam se uspjela zaposliti u Udruzi za samozastupanje, sada živim sama i redovito putujem u strane zemlje. Sve u svemu, jako sam aktivna. Prije deset godina otac mi je govorio: 'Ti bi radila, a ne možeš ni žlicu držati u ruci', a sada kad se čujemo prvo me pita koju sam zemlju zadnju posjetila", kaže Halilčević, aktualna predsjednica Europske platforme samozastupnika.
No Senadine sreće nije 16 tisuća osoba u Hrvatskoj, odnosno onoliki broj njih, koje su od ukupno 19 tisuća osoba s intelektualnim poteškoćama, tuđom voljom lišene poslovne sposobnosti. Zbog toga ne mogu samostalno donositi odluke o vlastitom životu. Njihov položaj u društvu neće se poboljšati ni ukoliko se usvoji aktualni prijedlog Obiteljskog zakona, koji se trenutno nalazi na drugom čitanju u Saboru. Naime, Obiteljskim zakonom regulira se institut skrbništva osoba s intelektualnim teškoćama, a novim prijedlogom i dalje se ustraje na modelu lišavanja poslovne sposobnosti tih osoba umjesto da im se osigura primjerena podrška za samostalno odlučivanje. "Predloženo je da osobe s intelektualnim poteškoćama budu djelomično lišene poslovne sposobnosti, odnosno da im se da veća sloboda pri odlučivanju u pojedinim segmentima života, a o ostalima bi odluke donosio njihov skrbnik. Takav prijedlog nije u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom koju je Hrvatska potpisala među prvima u svijetu", istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare Damjan Janjušević, direktor Udruge za samozastupanje.
Janjušević smatra da bi se pravi iskorak k poštovanju Konvencije ostvario kada bi se takvim osobama omogućilo da samostalno donose gotovo sve odluke bez skrbnika, kao što su odluka o stupanju u brak ili o zaposlenju, i to uz podršku okoline. "U društvu i dalje postoje barijere na koje osobe s intelektualnim teškoćama često nailaze. Primjerice, većina poslodavaca nije sklona zaposliti takvu osobu, a takvu situaciju dodatno komplicira postojanje skrbnika koji donosi finalnu odluku", objasnio je Janjušević i dodao kako se Udruga za samozastupanje zalaže za jačanje uloge osobnog asistenta.
Problem je što osobe s intelektualnim teškoćama još uvijek nemaju pravo na osobnog asistenta iako postoje naznake iz Ministarstva socijalne politike i mladih da bi se ta situacija mogla uskoro promijeniti
No, problem je što osobe s intelektualnim teškoćama još uvijek nemaju pravo na osobnog asistenta iako postoje naznake iz Ministarstva socijalne politike i mladih da bi se ta situacija mogla uskoro promijeniti. "Zasnivanje instituta podrške podrazumijeva i određeni trošak pa smo svjesni da bi se postojeća situacija trebala mijenjati u etapama. Uostalom, budući da je Konvencija o pravima osoba s invaliditetom potpisana na razini cijele Europske unije, sredstva je moguće pronaći i u EU fondovima", objasnio je direktor Udruge za samozastupanje. Janjušević je istaknuo da u prvim fazama podršku osobama s intelektualnim teškoćama mogu pružati članovi obitelji ili prijatelji te je podsjetio da u inozemstvu postoje specijalizirane agencije koje pružaju takve usluge.
Povodom izmjena Obiteljskog zakona, Udruga za samozastupanje i GONG organiziraju i okrugli stol "Izmjene sustava skrbništva u prijedlogu Obiteljskog zakona - podrška koja nedostaje", pod pokroviteljstvom Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Okrugli stol će se održati u ponedjeljak, 24. veljače od 11 do 13 sati u Hrvatskom saboru. Tom će prilikom osobe s intelektualnim teškoćama još jednom podsjetiti na svoje probleme sve one koji direktno kroje njihove sudbine. Ili, kako bi to Halilčević rekla, poručit će im da "čovjeku kojem daju juhu dodaju i žlicu".