Na dalmatinskom kršu golferska vizija dobiva novu dimenziju, s aerodromima na svakih tridesetak kilometara na potezu od Zadra do Makarske.
Nigdje nije navedeno na čemu se temelje optimistične procjene da će tisuće vlasnika aviona navaliti u Stankovce, pogotovo s obzirom na snažnu konkurenciju u okolici
Prije dva tjedna završila je javna rasprava za Studiju utjecaja na okoliš za aerodrom Stankovci. Javni uvid u Studiju, koju je za investitora Aerodrom Stankovci d.o.o. izradila tvrtka Dvokut Ecro d.o.o, održan je samo u tom mjestu od 700-tinjak stanovnika koje se nalazi između Zadra i Šibenika sa sjeverne strane Vranskog jezera. Tako je medijima, čini se, sasvim uspjelo promaći kako aerodrom za privatne avione na površini od gotovo sto hektara koji je daleko dogurao u proceduri dobijanja dozvola, nije uopće upisan u Prostorni plan Zadarske županije. Bilo tko se iole bavi prostornom uređenju znat će da je zakon u ovom slučaju jasan te kaže da prostorni plan nižeg reda mora biti usklađen s prostornim planom višeg reda.
Iako u PP Zadarske županije jest ostavljena mogućnost "ostvarenja novih sportsko-rekreacijskih zračnih pristaništa na moru i kopnu, a sukladno interesu Županije i Programu prostornog uređenja RH", zona u općini Stankovci ne nalazi se među "potencijalnim zonama za istraživanje prikazanim na grafičkom prikazu".
U samoj Studiji utjecaja na okoliš za taj projekt jasno piše kako se u Prostornom planu Zadarske županije planirani zahvat nalazi "na području označenom djelomično kao poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene" i to kao "osobito vrijedno obradivo tlo odnosno djelomično kao šumsko zemljište, na području poslovne zone". Drugim dijelom riječ je o "prostoru koji graniči sa sjeverozapadne strane sa županijskom cestom 6068 i magistralnim kabelom i nije definiran ni kao zračna luka - sportsko-rekreacijsko pristanište ni kao potencijalna zona za istraživanje novih sportsko-rekreacijskih zračnih pristaništa".
Aerodrom u Stankovcima je nastavak je davno započete vizije jadranske obale kao rezervata za bogataše s golf palicama gdje lokalno stanovništvo služi kao domoroci koji nose palice, poslužuju stolove i čiste avione, a ne proizvode, ne obrađuju zemlju niti se obrazuju
Unatoč tome što prostor nije čak ni istražna zona, kako priznaje i sama Studija, još u travnju prošle godine tadašnje Ministarstvo okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva potpisalo je rješenje u kojem se kaže kako je zahvat usklađen s PP Općine Stankovci te kako je "sukladno rješenju Zadarske županije utvrđeno da je zahvat u prostoru lokalnog karaktera i ne treba biti planiran Prostornim planom zadarske županije". Da bilo koji zahvat u prostoru, a tamoli ne aerodrom, ne mora biti upisan u prostorni plan je dosad neviđeno tumačenje Zakona o prostornom uređenju.
Projektom se planira 6000 slijetanja privatnih bogataških aviona godišnje, a kako je Josip Crnčević, vlasnik tvrtke Aerodrom Stankovci, ispričao Zadarskom listu "investitori već čekaju u redu". U njegovoj viziji uz pistu dugu 1400 metara, narast će "zimska marina za avione, hoteli s pet zvjezdica, casina, pivovara, starački dom, fotonaponska elektrana snage jednog megawata, pa čak i vrtić."
Crnčević očekuje "da će uskoro biti dobivena lokacijska dozvola nakon čega Općina Stankovci može zatražiti od države da joj dodijeli 100 hektara zemljišta" jer, naravno, sve se planira na državnom zemljištu.
Nigdje nije međutim navedeno na čemu se temelje ovakve optimistične procjene da će tisuće vlasnika aviona navaliti u Stankovce, pogotovo s obzirom na snažnu konkurenciju u okolici. Naime, priča s aerodromima u tom području izmiče zdravom razumu, a kamoli ekonomskom planiranju. Udaljenost Stankovaca od zračne luke Zemunik je svega 35 kilometara, zračne luke Split 60 kilometara, a planirane zračne luke Pokrovnik u Šibensko-kninskoj županiji 30 kilometara. Peti aerodrom planiran u 150 kilometara je onaj u Šestanovcima kod Makarske. Uz sve to, u blizini Stankovaca se nalazi i vojni aerodrom u Zatonu koji je sada nekorišten. Umjesto da se Zaton, na primjer, prilagodi potrebama turizma, planira se dovesti buka i tisuće aviona u posebno osjetljivo područje koje je, osim što je ocijenjeno kao plodna poljoprivredna zemlja, područje nacionalne ekološke mreže kao međunarodno važno područje za ptice.
Prostorni planovi i dalje ne služe očuvanju prostora, već se njima manipulira ovisno o želji prvog investitorskog "vizionara" koji baci oko na prostor i sprijatelji se s lokalnim vlastodršcima
U neposrednoj je blizini Park prirode Vransko jezero, na čijim je obodu već izdana dozvola za jedan golf teren, a u prostorne planove, što u Zadarskoj što u Šibensko-kninskoj županiji, oko jezera su ucrtana ukupno četiri. Kumulativne utjecaje svih tih projekata na stanište čak 251 vrste ptica, od toga stanište četiri vrste ptica ugroženih na europskoj razini i sedam vrsta ugroženih na nacionalnom nivou, nisu se razmatrali pri donošenju prostornih planova. Što se tiče aerodromskog projekta, on donosi dodatne probleme ptičjem svijetu, kroz, priznaje i sama Studija "buku i sudare ptica sa zrakoplovima". Mjerenje razine buke nultog stanja u okolici aerodroma nije, međutim, uopće provedeno.
Aerodrom za bogataše u Stankovcima samo je nastavak davno započete vizije jadranske obale kao rezervata za bogataše s golf palicama gdje lokalno stanovništvo služi kao domoroci koji nose palice, poslužuju stolove i čiste avione, a ne proizvode, ne obrađuju zemlju niti se obrazuju. Put do ove vizije vodi pak kroz zlouporabe prostornog planiranja. Ovo je samo posljednji u nizu tumačenja zakona koji se odnose na prostorno uređenje koji se povode za trenutnim potrebama onih na vlasti. Tako je u slučaju Srđa Ministarstvo zaštite okoliša izdalo odobrenje da se pokrene procedura procjene utjecaja na okoliš tamošnjeg golfersko-apartmanizacijskog projekta prije dovršetka izrade urbanističkog plana uređenja iako su tamošnja arhitektonska struka kao i Županija Dubrovačko-neretvanska složni u ocjeni kako taj projekt nije usklađen s prostornim planom višeg reda, onim županijskim.
Brojkama se i dalje razbacuje kako kome odgovara, a ni za ovaj projekt nije predočena nikakva ekonomska analiza
HEP i Ministarstvo gospodarstva složni su pak u tome da ništa neće zaustaviti gradnju termoelektrane na ugljen od 500 MW u Plominu iako u prostornom planu Istarske županije izričito piše da se tamo može graditi samo eventualno plinska elektrana i to do 125 MW.
Prostorni planovi i dalje ne služe očuvanju prostora, već se njima manipulira ovisno o želji prvog investitorskog "vizionara" koji baci oko na prostor i sprijatelji se s lokalnim vlastodršcima. Brojkama se i dalje razbacuje kako kome odgovara, a ni za ovaj projekt (kao ni za onaj na Srđu ni u Plominu) nije javnosti predočena nikakva ekonomska analiza koja bi opravdala zašto bi, primjerice za aerodromski projekt, sto hektara državnog poljoprivrednog zemljišta bilo zauvijek izgubljeno upravo za ovu svrhu.
