Grad Zagreb krenuo je u ponedjeljak graditi nove fontane. Ne znamo hoće li s ovim novim potrošačima vode Zagreb zauzeti mjesto u vrhu metropola po broju nepotrebnih gutača vode, ali zato od petka znamo da je Zagreb najgora europska metropola po pitanju gospodarenja otpadom. Pokazao je to izvještaj koji je objavila Europska komisija, a koji komparira stanje u 28 glavnih gradova EU u pitanju odvojenog prikupljanja metala, papira, plastike, stakla i biootpada.
Prvo mjesto zauzela je Ljubljana, svega 150 kilometara udaljena od Zagreba, ali po pitanju otpada cijelo stoljeće. Nakon Ljubljane s postotkom odvojeno prikupljenog otpada od 55,4 posto slijede estonski Tallinn sa 47,2 posto te finski Helsinki sa 38,6 posto. Trojku na začelju čine pak Sofija, Bukurešt pa na kraju Zagreb s tek jedan posto.
"Danas europski glavni gradovi prosječno odvojeno prikupljaju svega 19 posto otpada iz domaćinstava, a 80 posto otpada još uvijek završava u zajedničkim kantama za smeće. Velik dio tog otpada se ne može reciklirati jer je kontaminiran u procesu sakupljanja, što rezultira ogromnim gubitkom vrijednih sirovih materijala", istaknuto je u priopćenju Europske komisije povodom objavljivanja izvještaja kao priprema za primjenu novog paketa zakona o cirkularnoj ekonomiji.
Uvođenje odvojenog prikupljanja stakla, papira, metala i plastike bila je obaveza za zemlje članice EU do 2015. S novim paketom cirkularne ekonomije koji je Komisija usvojila u prosincu prošle godine, još veći naglasak stavljen je na odvojeno prikupljanje, a paket zakona uključuje ambicioznije ciljeve za komunalni otpad i ambalažu, sa zabranom bacanja na odlagališta odvojeno prikupljenog papira, metala, stakla, plastike i novog elementa – biootpada.
Što se tiče uspona Ljubljane na ovoj ljestvici, on počinje 2006. kada je lokalno javno komunalno poduzeće Snaga krenulo mijenjati sustav i počelo odvojeno prikupljati prvo biootpad po sustavu od vrata do vrata. Godine 2012. su uklonili spremnike s ulica i krenuli s prikupljanjem i papira, stakla i ambalažnog otpada od vrata do vrata. Sustav uključuje i eko otoke na koje se otpad također može donositi, sabirne centre za građane, mobilne sabirne točke za opasni otpad, jestiva ulja, baterije i slično.
"Ključ za uspjeh Ljubljane je bilo uvođenje sakupljanja od vrata do vrata, posebno za biotpad, koji najviše pridonosi brzom usponu prikupljenog postotka. Sustav je podržalo vrlo dobra komunikacijska strategija Snage u suradnji s drugim dionicima, medijima i udrugama", ističe se u izvještaju EK.
Zagreb, za usporedbu, još nije stigao do uvođenja sustava od vrata do vrata, osim pilot projekta za biootpad koji se provodi u nekoliko gradskih četvrti, izvještava EK. Umjesto toga, i dalje se inzistira na gradnji spalionice otpada, politika spaljivanja koja je u suprotnosti s primjerice Ljubljaninim ciljem postizanja društva bez otpada.
Postojećim politikama prema otpadu ne može se ni očekivati napredak u budućnosti, smatraju u Zelenoj akciji, udruzi koja zagovara pristup kakav je Ljubljana odabrala, Zero Waste.
"U Zagrebu se sustav godinama usmjerava u smjeru gomilanja miješanog otpada, njegovog odlaganja i tranzicije od odlaganja prema spaljivanju, uz zanemarivanje odvajanja i recikliranja. Takva politika rezultirala je katastrofalnim stanjem u kojem građani plaćaju visoke račune za nekvalitetnu uslugu, a okolišu se nanose goleme štete. Unatoč brojnim primjerima da je kvalitetan sustav odvajanja moguće uspostaviti i u gradovima većim od Zagreba, kod gradske vlasti i dalje nedostaje političke volje za promjenama koje bi doprinijele zaštiti okoliša i javnog interesa, a dok je god situacija takva sustav ne može ići naprijed", kaže Marko Košak iz Zelene akcije.
Ne proizvode u svim glavnim gradovima jednaku količinu otpada. Najviše ne štede u Luksemburgu, gdje se prikupi 666 kilograma otpada po stanovniku godišnje, a najmanje otpada prikupi se po glavi stanovnika u Dublinu sa 270 kilograma. Prosjek se u EU kreće na oko 445 kilograma. U Luksemburgu se i prikupi najviše odvojenog otpada po stanovniku, 189 kilograma, dok je Zagreb na dnu sa svega pet kilograma odvojeno prikupljenog otpada godišnje po stanovniku.
U Ljubljani su zato shvatili da je bitno i smanjenje otpada u nastanku, a ne samo njegovo odvojeno prikupljanje. Uložili su dosta truda i u osvješćivanje građana u smanjenje proizvodnje otpada i u poticanje antikonzumerističkog ponašanja. Partner u tome im je REUSE - Centar za ponovnu potrebu, gdje se odvijaju razne aktivnosti kojima se građane potiče da ne bacaju stvari već da ih popravljaju. Između ostaloga u radionici Centra posjetitelje uče i kako učiniti manje popravke šivanjem. Škole iz Ljubljane redovito dovode učenike ovdje kako bi djeca naučila kako odgovorno postupati sa stvarima.
Od jeseni 2014. Snaga je proširila inicijativu i na nacionalnu razinu inicijativom "Zajedno za bolje društvo" s ciljem smanjenja prehrambenog otpada, poticanja pijenja vode iz slavine umjesto iz plastične boce, te kupovine rabljenih stvari i posuđivanja stvari. Tako su u kampanji "Digni glas protiv prehrambenog otpada" postavili kante za otpad po gradu s natpisima "Ako smo na ulici, ne znači da smo gladne", "Pune smo odbačene hrane" i "Digni svoj glas protiv odbačene hrane".
No, iako sustav gospodarenja otpadom u cijeloj Hrvatskoj spada među najlošije u EU s niskom razinom razvijenosti, primjeri dobre prakse u koje se Zagreb može ugledati mogu se naći i u Hrvatskoj.
"Postoje jedinice lokalne samouprave koje su se odlučile za pravedan i održiv sustav. Prvenstveno se to odnosi na grad Prelog i još šest općina s oko 25 tisuća stanovnika u Donjem Međimurju za koje je Zelena akcija radila preporuke za razvoj sustava te oni postižu vrhunske rezultate u Marko Košak, Zelena akcija: "U Zagrebu se sustav godinama usmjerava prema gomilanju miješanog otpada, njegovog odlaganja i tranzicije od odlaganja prema spaljivanju, uz zanemarivanje odvajanja i recikliranja. Takva politika rezultirala je katastrofalnim stanjem"odvajanju i recikliranju u skladu s europskim najboljim dostupnim praksama. Osim njih, tu su i Čakovec, Crikvenica, otok Krk, Osijek, Velika Gorica, Novi Vinodolski, Gradec… koji dokazuju da se i u Hrvatskoj uz malo više političke volje može uspostaviti kvalitetan sustav na korist građana i njihovog okoliša", ističe Košak.
Novi ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović istaknuo je kao prioritet svog mandata upravo uređivanje pitanje gospodarenja otpadom. Ministar je pri preuzimanju dužnosti rekao da će uskoro izići s konkretnim daljnjim koracima "s ciljem stvaranja preduvjeta za uspostavu cirkularne ekonomije i resursno efikasnog društva". Ostaje nam za vidjeti hoće li ti najavljeni koraci dovesti i zagrebački otpad u red da se glavni grad Hrvatske i u nekom sljedećem izvještaju o jednom od bitnih mjerila civilizacije ne bi vukao na krajnjem repu europskih metropola.
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
