Ljudska prava

Novo istraživanje o obrazovanju Roma ističe segregaciju romskih naselja, diskriminaciju romske djece, materijalnu deprivaciju i još niz drugih problema kao razloge zašto romska nacionalna manjina ne uspijeva kvalitetno pristupiti obrazovanju. Kako bismo dobili bolji uvid u problematiku i način kako ju početi rješavati, razgovarali smo s Dunjom Potočnik, suatoricom ovog istraživanja i sociologinjom s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Ana Ćuća iz Centra za mirovne studije: "Nakon 140 sati hrvatskog jezika izbjeglička djeca ne uspijevaju savladati gradivo težih predmeta, pogotovo kada se u obzir uzme njihovo psihološko stanje. S nastavom na daljinu obrazovanje je za njih potpuno nestalo, a isto se dogodilo i romskoj djeci. Dok smo se dičili kako je Hrvatska brzo organizirala nastavu na daljinu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja ignoriralo je prigovore da postoje skupine koje više uopće nemaju pristup obrazovanju."

Romi u suštini imaju isti stambeni problem kao i većinsko stanovništvo, jer tržište garantira vlasništvo nad stambenim prostorom. "Romima bi pomoću javnih programa stanovanja trebalo ponuditi mogućnost da izađu iz getoiziranih naselja. Nužno je da ih se dodatno ne getoizira nego da im se omogući odlazak ako to žele. Onima koji žele ostati treba omogućiti da ostanu, ali im se kvaliteta stanovanja u naseljima mora unaprijediti", ističe arhitektica Iva Marčetić.

"Znala sam da za mene počinje pakao kad sam saznala da ćemo oboje više biti doma", izjavilo je 35 posto žena koje su sudjelovale u istraživanju Autonomne ženske kuće o partnerskom nasilju nad ženama tijekom pandemije Covid-19. "Fizički napadi su postali učestaliji, kao i verbalni napadi i prijetnje. Nasilje nije bilo samo češće, nego i jačeg intenziteta. Iza zatvorenih vrata nije se događalo ništa dobro", ističe psihologinja AŽKZ-a, prof. Anita Lauri Korajlija.

Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom: Prilikom donošenja epidemioloških mjera nije se posebno vodilo računa o potrebama osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. One se nalaze o dodatno otežanim okolnostima: od nedostupnosti informacija, diskontinuiteta i uskrate korištenja raznih medicinskih usluga, povećanog rizika od obiteljskog nasilja, pa do grubog ograničavanja i uskrate prava na slobodu kretanja korisnika ustanova socijalne skrbi.

Danijela Lucić i Nikola Rašić, autori istraživanja "Uključivanje Roma u hrvatsko društvo": U nastojanju da se riješi "romski" problem proizveden je još veći: problem jezičnog i kulturnog otuđenja, pa oni ostaju bez pravih uporišta za održanje grupnoga identiteta. Ako ne žele živjeti u svojim naseljima treba im pružiti mogućnost za odlazak, a ne raditi na konzerviranju, ili na promjeni postojećeg stanja mimo volje onih o čijim sudbinama se odlučuje.

Na sramotu političke vlasti grada Zagreba kao i svih dosadašnjih vlada, područje ubojstva Aleksandre Zec ostaje neobilježeno. Eugen Jakovčić ispred Antifašističke lige RH navodi kako "već nekoliko godina molimo vlast u Zagrebu da se mjesto zločina na Medvednici (Adolfovac) dolično obilježi (počisti, signalizira, da se podigne dostojanstveni spomenikom, itd.), a pošto je zločin počeo na Trešnjevci da se tamo postavi ulica ili trg Aleksandre, Marije i Mihajla Zec", međutim dosadašnji pokušaji nisu naišli na dovoljnu političku volju da se tako nešto i ostvari.

Novi podvig Andreja Plenkovića i njegovih ministara: nakon četiri godine nepostojanja provedbenog dokumenta nužnog za ostvarivanje strategije borbe protiv siromaštva, Hrvatska s krajem godine ostaje i bez same strategije - postojećoj ističe rok, a nova neće biti donesena barem do ljeta. Vlada je siromašne ostavila u strategijski zrakopraznom porstoru. Za H-Alter komentiraju Lora Vidović, Helenca Pirnat Dragičević i Sara Lalić.

Riječka udruga Centar za kulturu dijaloga kroz program "Moje mjesto pod suncem“ pokušava ostvariti društvo jednakih mogućnosti za svu djecu. Za svojih 50 korisnika sada trebaju osigurati adekvatniji prostor u čemu su zatražili pomoć javnosti. "Želimo promijeniti kod djeteta osjećaj da se ništa ne može promijeniti, nepovjerenja u sebe i svoje potencijale i sposobnosti, da ne može postići bolji uspjeh u školi, pronaći prijatelje izvan svog socijalnog kruga", ističe voditeljica programa Sandra Grozdanov.

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina pruža određene prednosti pripadnicima nacionalnih manjina u natječajima za zapošljavanje u tijelima javne i državne uprave. Cilj bi trebao biti da udio manjina u tijelima odlučivanja bude razmjeran njihovu postotku u općoj populaciji. Podaci s kraja 2017. pokazuju kako je taj cilj tek djelomično ispunjen. Pogotovo zabrinjava nizak udio zaposlenih Romkinja i Roma.