Ljudska prava

Mia Roje Đapić, psihologinja i psihoterapeutkinja s Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba: Roditelji ponekad tjelesno kažnjavaju dijete za djetetovo agresivno ponašanje, što pogotovo nema smisla. Dijete izvlači poruku da je u redu biti nasilan, dok god si jači. Ne smijemo zaboraviti da djeca puno više uče iz modela ponašanja svojih roditelja nego iz riječi koje im kažemo. Dijete uči da je ljubav bol, posebno kad mu roditelji poručuju da ga tuku "za njegovo dobro", uči da je nasilje dio ljubavi.

Sredinom travnja Amnesty International objavio je redoviti godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u svakoj pojedinoj zemlji svijeta, ogrebavši se pošteno i o Hrvatsku. Kako to redovito biva u nezgodnim situacijama, spram njega je primijenjena strategija prešućivanja, ili prigodnog spominjanja reda radi. Radi se, međutim, o još jednom od dokumenata međunarodnih ljudsko-pravnih organizacija u kojima se vlasti čije postupke svi zajedno legitimiramo definitivno svrstavaju među svjetske negativce.

Teo Giljević, predsjednik Povjerenstva za građanski nadzor MUP-a, o postupanju policije prema izbjeglicama: Iskreno se nadam i vjerujem da ne postoje naredbe s vrha o nezakonitom postupanju, već da se prvenstveno radi o pojedinačnim incidentima koje se u budućnosti može prevenirati jasnim stavom vrha policije o netoleriranju nezakonitog postupanja policijskih službenika kojim se ugrožavaju bilo čija ljudska prava, pa tako i migranata.

Nedavni fizički napad na beskućnika Febu navodi nas da ispitamo sve oblike nasilja s kojima se suočavaju beskućnici. Osim izravnog fizičkog nasilja na ulici, beskućnici su često u djetinjstvu izloženi obiteljskom nasilju koje je uzrok njihove teške socijalne pozicije. Sistemsko nasilje je treći oblik, gdje institucije ne poduzimaju potrebne mjere da ih izvuku od stanja koje ih je snašlo i perpetuiraju njihovo siromaštvo.

Pregled stanja ljudskih prava u Hrvatskoj za 2020. godinu, koji je objavila Kuća ljudskih prava, pruža uvid u sve aspekte njihova kršenja, od neefikasnosti javne uprave i korupcije u pravosuđu do maltretiranja civilno-društvenih organizacija u postupku prijave za dodjelu sredstava na projektnim natječajima. Osvrćemo se na ugrožavanje niza socijalnih prava koja se dotiču mladih, starijih osoba i umirovljenika, nezaposlenih, osoba s invaliditetom, beskućnika, Roma, izbjeglica, povratnika te žrtava nasilja u obitelji.

Tisuće svjedočanstava izbjeglica, i samih policajaca koji su bili prisiljavani izvršavati ilegalne naredbe, upućuju da su nezakonita protjerivanja sustavna praksa hrvatske policije te je u tom kontekstu očito da bilo kakva interna istraga ne može biti niti neovisna niti učinkovita. Prema sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava jedan od osnovnih kriterija za efikasnost istrage je neovisnost - što unutarnjom MUP-ovom kontrolom očito nije ispunjeno.

Život u ovisnosti i segregaciji na marginama društva umjesto neovisnog življenja i uključenosti u zajednicu već je godinama svakodnevnica brojnih osoba s intelektualnim teškoćama u Hrvatskoj. Lišeni poslovne sposobnosti oni su bez ikakvog utjecaja na vlastiti život, odrasli ljudi koji često i njegov kraj dočekaju kao "djeca" pod ključem. Hrvatska, naime, ne odustaje od udomljavanja odraslih čime izravno krši njihovu jednakost pred zakonom i UN-ovu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom.

Iskustvo svjedočenja žrtava obiteljskog nasilja na kaznenom sudu za većinu njih često je neugodno i stresno, nerijetko i traumatično, a može dovesti i do njihove retraumatizacije i sekundarne viktimizacije, te je stoga iznimno važno osigurati im podršku i suradnju. Unatoč dobrim pomacima u Hrvatskoj na tom polju širok je prostor napredak, pogotovo kada je riječ o standardizaciji podrške i suradnje te stavljanju žrtve u fokus.

Novogradiški slučaj dodatno je otvorio Pandorinu kutiju sustava socijalne skrbi: Aladrovićevo je ministarstvo "reagiralo odmah": poslalo inspekciju u novogradiški Centar za socijalnu skrb, smijenilo ravnatelja Branka Medunića i dovelo v. d. šeficu iz Slavonskog Broda Mariju Jugović koja će navodno uvesti red.

Uz sve druge životne izazove, osobe s invaliditetom u Zagrebu se suočavaju i s energetskim siromaštvom. "U našem istraživanju sedam od deset sudionika navelo je da troškovi za energiju utječu na njihove ostale troškove. Da bi podmirili račune za energente štede na kupovini odjeće ili obuće, smanjuju upotrebu tople vode, korištenje električnih uređaja, otvaranje prozora, a neki čak i smanjuju troškove pri kupovini prehrambenih proizvoda", kaže Anja Vulinec iz udruge DOOR.