Kultura

Kat Austen, umjetnica koja se bavi pitanjem zaštite okoliša: "Budući da novija istraživanja pokazuju prisustvo plastike čak i na rubnim područjima ljudskog dosega, od vrha Mount Everesta do dna Marijanske brazde, željela sam razviti projekt o tome kako bi se plastika, kao dugotrajan materijal na bazi ugljika, mogla slagati s drugim spremnicima ugljika u okolišu."

Za razliku od još uvijek propulzivne (zapadnjačke) industrije što, sad već posve očito glorificira skupine koje je na ivicu društva, ili protiv njega, priveo vlastiti hipertrofirani porok, asocijalnost i/li psihopatija, Diazovi protagonisti redovito su pojedinci koje je u jedva izdrživu, neljudsku situaciju ubacila neka "viša sila", obično socijalna, nerijetko baš ona koju tako obilato ekranizira i popularizira Zapad - kriminalna, korumpirana, mafijaška...

U dokumentarističkim video radovima mladi Romi iznose što ih zanima, čime se bave, kako se osjećaju kad dobiju pohvalu za svoj rad i trud, kakvi su im planovi i s kakvim se teškoćama susreću zbog romskog podrijetla i predrasuda prema njihovoj zajednici. Prikazujući osobne priče radovi ukazuju na potrebu izjednačavanja životnih prilika mladih Roma i doprinose rušenju stereotipnih stavova, posebice onih koji posljedice siromaštva poistovjećuju s etničkim podrijetlom.

Redatelj i pisac Boris Miljković o svom najnovijem filmu, "Povratak kući: Marina Abramović i njena deca": "Marina je bila jedna od perjanica tog vremena: stasita, visoka, velika, i fizički govoreći, i niste mogli proći pored Marine, a da ne znate da je to ta Marina, 'the' Marina Abramović. Ja sam desetak-petnaest godina mlađi od te cele generacije našeg prvog tima konceptualista, ali se jako dobro sećam tog vremena, početka sedamdesetih u Beogradu."

Umjetnica Tonka Maleković o predstojećoj memorijalnoj akciji u spomen-parku Dotrščina: "Na ideju za rad bila sam potaknuta aktualnom pandemijskom krizom, odnosno traumom koju ona proizvodi. Željela sam sadašnje stanje povezati s traumom iz prošlosti koja je druge vrste, budući da se radi o masovnom zločinu ogromnih razmjera, ali iskoristiti fenomen krize kao svojevrsni suosjećajni kanal, sredstvo povezivanja s traumom."

"Prošla su vremena kada je turizam značio jednokratnu zaradu uslužnim djelatnostima. Turistička ponuda danas se mora bazirati na ostvarivanju trajnih kulturnih veza između posjetitelja i destinacije koju odabire za odmor", kaže Sandra Baničević iz udruge Likovno stvaralaštvo Vele Luke, čiji članovi zajedno s posjetiteljima Vele Luke stvaraju najduži svjetski mozaik i sve su bliže cilju.

Marinu Abramović, punu mnoštva nerazdvojivih, snažnih, pa i strašnih, no uvijek strogo kontroliranih i cizeliranih tektonskih emocija, poriva i stanja svijesti, tek nešto malo stariju, istovremeno slobodniju i suzdržaniju, uprisutnio je još jedan punokrvni beogradski umjetnik, redatelj, pisac i scenarist, Boris Miljković, u svom dokumentarnom filmu Povratak kući – Marina Abramović i njezina djeca, vrativši time umjetnicu njezinu gradu (i obrnuto), ali i samoj sebi, "kao vlastitom domu, u sebi".

Karantena je zapravo bila posljednja šansa za Europsku prijestolnicu kulture - Rijeka. Bila je to velika prilika da se, makar zbog izvanjske, prisilne situacije, napokon u dobrosusjedstvo pretvori sva ta udrugaška građanskost, da se stvarno zaživi i ostvari sva ta solidarnost, jednakost, fleksibilnost, mobilnost i sve ostalo poznato iz već predosadnog repertoara floskula europskih fondova i lokalnih aplikatora. Moglo je, zapravo, biti odličan poticaj za stvaranje nečeg istinski novog i drugačijeg.

Zašto mase toleriraju iracionalno ponašanje svojih vođa i kršenje ljudskih prava? Ako je nekome uskraćeno pravo da kupi kruh u trgovini, ta osoba je diskriminirana i povrijeđeno joj je pravo na život. Svatko tko uskrati pravo na život trebao bi biti kažnjeno gonjen. Naravno, poštivanje temeljnih ljudskih prava moguće je samo u pravnoj državi, ali ne i u policijskoj.