Nadica Balog, predsjednica udruge Romsko srce: Ne slažem se s metodologijom i radom saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, pa me se iz tih razloga isključuje. Ne očekujem puno od Nacionalnog plana za uključenje Roma. Nije poanta samo u podjeli humanitarne pomoći ljudima koji je kasnije prodaju, ili u kratkoročnim radionicama. Svako zlo je zlo, a svaki normalan čovjek osjeća se loše na samu spomen riječi nacizam. To je za nas grozota.

Hrvatska je jedina država EU koja u odnosima prostitucije kažnjava isključivo prostitutke.

Ivana Sansević, autorica filma Žena-zmaj: "Prilikom rada na filmu jako sam puno razmišljala o pojavnosti, o našoj vanjskoj manifestaciji s kojom idemo kroz život. Nikako mi nisu jasni ti standardi ljepote i okviri koje nam je društvo nametnulo i koji nam diktiraju naš uspjeh u životu, još mi je manje jasno zašto na njih svakodnevno pristajemo."

HDZ se po svojoj staroj navadi zabavlja demografskom obnovom, pa u tu svrhu najavljuje i osnivanje posebnog ministarstva. "Ništa posebno, a kamoli ministarstvo, nije potrebno za rješavanje demografskog problema", komentira Silva Mežnarić. "Ugledajmo se u nizozemski model", predlaže Sanja Sarnavka. "Hrvatska se mora otvoriti strancima. Treba vratiti i Srbe koji su otišli. Ne možemo raditi na demografskoj obnovi ako se ne otvorimo", kaže Paul Stubbs.

Ulazimo u jubilarnu 25. godinu otkako je pro-life aktivistkinja Ružica Ćavar predložila Ustavnom sudu provjeru ustavnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece. Namjera je, dakako, bila da se abortus službeno proglasi protuustavnim. Odugovlačenje Suda je sramotno i kukavički, a odsustvo pravorijeka omogućava klerikalnom pokretu jahanje na temi koja je odavno morala biti razriješena u duhu ljudskih prava.

Sociologinja, književnica i feministkinje Jasenka Kodrnja isticala je da su žene u hrvatskoj kinematografiji ili žrtve ili kuhaju paštašutu – ali da uvijek šute. Odlučili smo istražiti istinitost ove tvrdnje kroz analizu šest poznatih hrvatskih filmova. Oni predstavljaju rad nekih od najpoznatijih hrvatskih redatelja i redateljica u vremenskom razmaku od sedamnaest godina.

Aktivistkinje Ženske mreže Hrvatske, Ženske fronte za radna i socijalna prava i ženske sindikalne grupe danas su organizirale akciju na Trgu bana Jelačića kako bi podsjetile da je Osmi mart simbol borbe žena za ljudsku i ekonomsku emancipaciju.

Kolinda G.K. je najveći neprijatelj žena, jer prešutno prihvaća njihov podređeni položaj.

U zagrebačkoj Galeriji Nova otvorena je izložba Prolog - Žensko pitanje i antifašizam uoči Drugog svjetskog rata te održana tribina na kojoj su gosti i gošće imali priliku poslušati zanimljiva predavanja o ženskom pokretu i antiratnom aktivizmu između dva rata, uključivanju žena u sindikalni pokret te o studentima/studenticama i antifašizmu tridesetih godina.

Političko-pravna emancipacija koja uključuje pravo glasa i punopravnu mogućnost djelovanja u javnom prostoru pa i jednako pravo na rad puno lakše pobjeđuje nego kulturno-duhovna emancipacija koja bi uključivala odstranjivanje predrasuda o "muškim" i "ženskim" poslovima.