"Ako HZZO ponovo uđe u riznicu, država će još jednom svoj dug prebaciti na sve ostale osiguranike. Drugi će korak biti daljnje smanjivanje dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga. Treći je korak, zbog čega se sve prethodno i čini, daljnja komodifikacija zdravstvenih usluga i nova faza privatizacije", priopćili su iz SSSH povodom najava ministra Marića o vraćanju HZZO-a u državnu riznicu.

Uz Dansku, Hrvatska ima jedan od najsolidarnijih zdravstvenih sustava koji se financira javnim novcem u čak 85 postotnom udjelu. No, kako stvari sada stoje, na tom tronu nećemo se još dugo zadržati.

Povodom Svjetskog dana zdravlja, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pridružio se globalnoj kampanji protiv komercijalizacije zdravlja poručujući Vladi i Ministarstvu zdravlja kako zdravlje nije na prodaju. U znak potpore europskim sindikatima u borbi protiv daljnje komercijalizacije zdravstva i socijalne skrbi, i na prozoru Radničkog doma u Zagrebu osvanula je bila plahta kao simbol čistoće sustava zdravstva, i poruka da zdravlje nije roba.

Poskupljenje zdravstvenog osiguranja prvi je masovni državni udar na zdravlje građana.

Zdravstvena protu-reformacija: Je li u Hrvatskoj na djelu polako ukidanje sustava istog zdravstvenog osiguranja za sve? Je li, pošto je zdravstvo jedan od stupova socijalne države, na djelu početak kraja i socijalne države? Ante Ćorušić, predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo izjavio je u jeku kampanje za parlamentarne izbore, kako je zdravstveni sustav "još uvijek socijalistički". A reći da je socijalistički nije samo opis načina njegova funkcioniranja nego i vrlo elegantan način izricanja vrijednosnog suda.

Danas, nedovršena bolnica služi kao skladišni prostor za brojne gradske i privatne firme te do nedavno kao samoposluga kradljivcima, ali je također i slika tekućih zdravstvenih politika. Devedesetih i početkom prošlog desetljeća problematika dovršenja Sveučilišne bolnice uvijek bi bila aktualizirana pred lokalne ili parlamentarne izbore, međutim posljednjih godina čak i skupljanje političkih poena s idejom njezina dovršetka je zamrlo.

"Hrvaticama i Hrvatima" moglo bi prestati padati na pamet trčanje liječniku.

Još uvijek lutamo u traženju ponajboljeg modela zdravstvene zaštite. Čini se da, čak i u svjetskim razmjerima, ne znamo izgraditi jeftin i svima jednako dostupan zdravstveni sustav. Kako je to moguće? Pri planiranju budućnosti našeg zdravstva nemojmo opet unazad.

Moderna medicina nudi velik broj dijagnostičkih, terapijskih i preventivnih postupaka. Nesporno je da su oni u značajnoj mjeri unaprijedili zdravlje ljudi. No, objektivan pristup nalaže da govorimo i o neuspjesima i negativnim stranama suvremene medicinske prakse, tim više što je kritika puno manje prisutna u javnom diskursu. Rastući broj medicinskih postupaka nije samo na korist; hipertrofija zdravstvene potrošnje nosi i izravnu i neizravnu štetu.

Gdje će slobodna građanka, neupitna gospodarica svog tijela i porezna obveznica, ostvariti svoju slobodnu volju da obavi pobačaj u medicinski kontroliranim uvjetima, a da ne mora strahovati od uhidbenog naloga nekog vjerskog poglavara koji, uostalom, nema pravo arbitrirati u državnim poslovima! Da crkva diktira državi kakve usluge (me) smije pružati u svojoj bolnici, čak je i protuzakonito! Ni država se ne miješa u to od kojih će se sastojaka pripremati hostije.