Prije ovih katastrofalnih požara, u lipnju ove godine, 340 organizacija civilnog društva je zatražilo od EU da zaustavi donošenje trgovinskog ugovora sa zemljama Mercosura, zbog kršenja ljudskih prava i krčenja prašume u Brazilu. Kako sporazum mora biti ratificiran u parlamentima članica EU, najmanje što možemo učiniti jest da ga ne ratificiramo. Naš je zadatak i obaveza da damo podršku i pokažemo solidarnost sa aktivistima i domorodcima.

U Rimu je odnedavno omogućena zamjena plastičnih boca za ulaznice za podzemnu željeznicu. Nakon uvođenja slične kampanje u Istanbulu, i rimski korisnici metroa mogu uštedjeti novac te doprinijeti očuvanju okoliša. Princip je jednostavan – na tri stanice u Rimu, putnici mogu reciklirati plastične boce u automatima za prodaju voznih karata, a zauzvrat dobivaju određeni iznos na kartici koji kasnije mogu zamijeniti za karte.

Deseci tisuća ljudi prosvjedovali su početkom tjedna u planini Kuz u Turskoj zbog izgradnje rudnika zlata od strane kompanije Alamos Gold. Prosvjednici su upozorili da će izgradnja rudnika dovesti do trovanja lokalnog vodovoda i nanijeti štetu obližnjem gradu Canakkale, kao i da je nečuveno da je zbog rudnika već posječeno više od 195 tisuća stabala na planini. Najavili su kako će nastaviti prosvjedovati i dežurati za obranu planine.

Uz rubove makadamske ceste na Učki najčešće vidim četiri-pet vrsta leptira. Nose maštovita narodna imena, šahovnica, prugasto jedarce, zelenokrili plavac. No, oni najviše vole livade, a većina livada na Učki danas su zarasli u borove i grmlje. Stočarstvom se na ovoj planini danas malo tko bavi, a sa stokom nestaju i staništa leptira. Zahtjevnog posla vraćanja livada leptirima prihvatili su se u udruzi BIOM kroz čiji je volonterski kamp u parku prirode u mjesec dana prošlo oko 35 ljudi. Neki su od njih ovdje proveli i nekoliko tjedana u fizički vrlo napornom poslu, stvarno alternativnom načinu provođenja ljeta od ležanja na plaži. Ljeto koje ne potiče ubrzanu devastaciju obalu, apartmanizaciju, kič, hranjenje zmaja udobnosti.

Još u ožujku ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić je potvrdio da će, ukoliko se problem smrada i onečišćenja ne riješi do kraja svibnja, zatvoriti Županijski centar za gospodarenjem otpadom Marišćina. Centar za gospodarenjem otpadom Marišćina i dalje proizvodi probleme, te iz Kriznog eko stožera Marišćina traže od ministra da održi obećanje i zatvori ŽCGO Marišćina.

U prvoj polovici 20. stoljeća više od 75 posto Kostarike bilo je prekriveno tropskim prašumama i drugim vrstama autohtonih šuma. Zbog intenzivnog krčenja do 1983. godine samo 26 posto zemlje zadržalo je šumski pokrov. Tada je prepoznat problem te je došlo do mijenjanja politike pa je danas, trideset godina kasnije, 52 posto zemlje opet prekriveno šumama.

Nekada zapušteno gradsko zemljište u banjalučkom prigradskom naselju Rakovačke bare ovog ljeta živi novim životom, prepunim boja i ukusa raznih poljoprivrednih kultura, zahvaljujući radu građana koji svakodnevno dolaze kako bi na ekološki način uzgajali povrće. Riječ je o prvom urbanom vrtu u Bosni i Hercegovini, koji je nastao zahvaljujući viziji Udruženja građana Gradske bašte, koji su prije godinu dana od Grada dobili na korištenje 5.000 metara kvadratnih zapuštenog zemljišta.

Gradski trgovi i ulice postali su preuski. Javnog prostora ima, samo je zakrčen.

Ministarstvo poljoprivrede prošli je tjedan okončalo javnu raspravu o prijedlogu novog pravilnika o lovostaju, koji među ostalim, određuje i novo razdoblje lova na prepelicu pućpuru (Coturnix coturnix). Novim pravilnikom, koji ponovno predviđa da sezona lova na prepelice počinje u kolovozu tijekom njihovog razmnožavanja, Hrvatska nastavlja kršiti europske i hrvatske propise o zaštiti ptica, upozorili su iz Udruge BIOM.

Zelena akcija traži da Grad Zagreb, ali i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, preuzmu odgovornost za jučerašnji požar na Jakuševcu i ugrožavanje zdravlja građana i građanki Zagreb te provedu detaljnu istragu uzroka požara. Ističu kako je mjerna stanica u Dugavama u četiri sata ujutro izmjerila čak 292.85 µg/m3 lebdećih čestica u zraku, dok su uobičajene vrijednosti oko 20. Te su čestice vrlo štetne jer se mogu nakupljati na plućima i dišnim putevima.