Dario Juričan, kandidat koji želi biti Milan Bandić predsjednik RH, danas je kosio zakone ispred sjedišta HDZ-a i SDP-a. Pokosio je tako Zakon o sprečavanju sukoba interesa, Zakon o DSV-u, Zakon o Uskoku, Zakon o zaštiti svjedoka, Zakon o kaznenom postupku i Zakon o prostornom uređenju.

Zelena akcija, Pravo na grad i udruga građana Siget traže od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja da uskrati suglasnost za izmjene i dopune zagrebačkog Generalnog urbanističkog plana (GUP). "Grad Zagreb je u procesu donošenja GUP-a počinio niz propusta i pogrešaka zbog kojih stručno i zakonski utemeljena odluka može biti jedino njegovo odbacivanje", ističu.

Maksimalna cijena najma u Berlinu sada je 9,8 eura po kvadratu, što je samo dva eura više od prosječne zagrebačke cijene kvadrata, a prosječna plaća u Berlinu je tri puta veća od one u Zagrebu. Berlin je zabranio i povećanja stanarina do 2022., a nakon toga moći će se povećavati samo u razini inflacije. Berlin nije jedini grad koji regulira tržište najma: tu su i Beč - u kojem je više od 50% stanova u javnom i zadružnom stambenom fondu, Barcelona - koja ograničava kratkoročni najam turistima kao i Amsterdam, te London - koji najavljuju značajne promjene u regulaciji najma od naredne godine. Što čeka Hrvatska?

Ilegala u Zagrebu dramski je program u javnom prostoru Zagreba kojim se nastoji podsjetiti na revolucionarnu prošlost grada tijekom okupacije u Drugom svjetskom ratu. "To je šetnja koju vodi naša turistička vodička Vanja Budimir, u ulozi Vere Jurić, stvarne osobe koja je bila ilegalka u Zagrebu 1941. Tu je važna tema o solidarnosti i zajedništvu, ali i o osnovnoj taktici ilegalaca – neprijatelju uvijek biti ispred nosa. To je prvenstveno priča o hrabrim ljudima i bilo mi je važno da se svako ime izgovori. Ne smijemo zaboraviti da je u NOB-u sudjelovalo više od sto tisuća žena koje su bile borkinje, bolničarke, liječnice", priča autorica projekta Nataša Puškar.

“Kako propisno voziti po nepropisnoj infrastrukturi?”, pitanje je kojim Sindikat biciklista poziva građane i građanke na novu prosvjednu kritičnu masu. Kritična masa skuplja se u nedjelju, 27. listopada u 15 sati. Prosvjed kreće kod Muzeja Mimara, a njime se upozorava na sustavno zanemarivanje problematike biciklističkog prometa i katastrofalno stanje biciklističke infrastrukture u Zagrebu i Hrvatskoj.

U Zagrebu je prošli tjedan otvoren novi, Izdvojeni pogon društvenog poduzeća Znak tišine, za zapošljavanje osoba s invaliditetom. U pogonu su smještene tiskara i šivaona. Poduzeće Znak tišine je osnovano 2016. od strane Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba, kao izraz želje više od tisuću gluhih i nagluhih članova za otvaranjem društvenog poduzeća koje bi nudilo mogućnosti zapošljavanja dugotrajno nezaposlenim osobama s oštećenjem sluha.

U sklopu dana kolektivne sadnje drveća u Hrvatskoj, od 25. do 27. listopada sadit će se drveća diljem zemlje. U Zagrebu se planiraju velike lokacije za kolektivnu sadnju na Medvednici i Podbrežju, a građani i građanke se još uvijek mogu javiti kao volonteri za sadnju.

O haiku poeziji Vladimir Devidé, matematičar i japanolog, vrsni poznavatelj i ljubitelj haiku poezije piše: "Haiku poezija rasterećena je patetike, ne poznaje cinizam, u njoj nema preuveličavanja niti umanjivanja važnosti onoga o čemu se govori. Sve je važno, bilo veliko ili malo, obično ili neobično. Sve ima svoje mjesto, svoj trenutak." Drugačiji pogled na vijesti i događaje oko nas kroz haiku za H-Alter ispisuje Mun Tzu (opreka umjetniku ratovanja Sunu), s željom da nas usmjeri prema neciničnoj svevažnosti svakodnevice.

Dok mi kroz Facebook defiliraju jata ružičastih flamingosa, dok znani i neznani jezde osamljenim plažama u zoru, noću gledaju zvijezde na mulu, ja se rastajem s Kvatrićem. Nije više stvar samo u tjeskobi bezdomnosti, naporu selidbe u gradu preskupih nekretnina, stvar je u 'osjećaju doma'. A njega sam ovdje u posljednjih pet godina stekla neprimjetno. Legnem na klupu, slušam glasove iz Zoološkog vrta i maštam o danu kad će koncept utamničenja životinja biti konačno napušten. U glavi brojim koliko mi još dana ostaje u kvartu. Što još moram upamtiti, utisnuti u memoriju, s kim se oprostiti, trebam li napraviti oproštajni tulum, hoću li ikome nedostajati.

Koliko su stabla važna uvidjet ćemo onda kad krenu masovna sušenja uslijed prevelikih vrućina. Najstarije živuće zagrebačko stablo vjerojatno je petstotinjak godina stari hrast lužnjak koji raste na Livadi kišobrana u Maksimirskom perivoju. Izvan parkova, rijetka su stabla zadržala krošnje u punom rasponu, budući da se često radikalno orezuju. Suprotni primjer je platana na Trgu Francuske Republike. Njena nedirnuta krošnja ljeti servisira terasu kafića, a kroz čitavu godinu u nebopis parka upisuje raskoš. Svega jedno stablo može potpuno transformirati mjesto. Zamislimo ogromnu platanu i njenu krošnju na mjestu sata na Trgu bana Jelačića.