U Hrvatskoj je prvi puta održana međunarodna konferencija i festival zadružnih proizvoda s ciljem povećanja svijesti o zadrugarstvu, promicanja uspjeha zadružnog pokreta te ideala međunarodne solidarnosti. Hrvatska posebnost zadrugarstva ne prepoznaje, a rezultat je slaba zastupljenost zadruga u domaćoj ekonomiji. Od 1 302 registrirane zadruge tek tristotinjak aktivno radi, a broj zaposlenih u zadrugama iznosi tek nešto više od 0,17 posto od ukupnog broja zaposlenih, čime smo ispod europskog prosjeka.

Članovi Zadruge za etično financiranje pojašnjavaju svoje razloge za uključenje u Zadrugu, čiji je ključni projekt osnivanje prve hrvatske etične banke.

''Danas nas ima skoro 250, a 95 posto proizvoda izvozimo na europsko i svjetsko tržište. Radnici imaju vlasnički, ali i upravljački paket. Dobra ekonomija znači radničko upravljanje - da radnici odlučuju o poslovanju tvrtke što je automatski dobro za zajednicu", rekao je Dragutin Varga iz ITAS-a, tvornice alatnih strojeva iz Ivanca koja je na Trećoj konferenciji o dobroj ekonomiji istaknuta kao primjer kako se tvornica može spasiti i uspješno voditi radničkom participacijom i udruženim upravljanjem.

Za područje Odranskog polja i Turopoljskog luga, za Sunjsko polje i za značajni krajobraz Gajnu osnovana su suradnička vijeća kroz koja se lokalni stanovnici tih prostora uz Savu uključuju u upravljanje zaštićenim područjima. "U cilju pomirenja različitih interesa, zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti, ali i očuvanju tradicije te održivih gospodarskih i rekreativnih djelatnosti nužno je i njegovati one neopipljive ali ključne stvari – međusobno poštovanje i uvažavanje", kaže Iris Beneš iz Brodskog ekološkog društva

U Zadruzi za dobru ekonomiju razvijaju model bioplinskih postrojenja za male OPG-ove, na razini cijele Europe razvija se platforma gdje će se građanima nuditi projekti obnovljivih izvora energije u čijem financiranju mogu sudjelovati, u Zagrebu će se u rujnu održati Crowdfunding konvencija. To su samo neke od novosti na području energetskih zadruga i obnovljivih izvora energija koje smo doznali na Energetskoj akademiji održanoj na Šolti.

Današnja distopijska težnja za totalnom kontrolom mišljenja, djelovanja i stvaranja, suočena sa svjetskim borbama za slobodu, pokazuje da je upravo totalna kontrola utopija. Postoje, naime, brojni ljudi i brojne skupine ljudi koje se ne daju pokoriti, uništiti i iskorijeniti, a ključ njihova uspjeha nisu toliko precizni planovi, mudre strategije i lukave taktike, koliko temeljna odluka da se odbaci uvriježene okvire i okove života te da se živi slobodno, ili barem slobodnije.

Gradovi koji svoj razvoj isključivo baziraju na turizmu, a u slučaju hrvatskih gradova na kruzerskom turizmu, osudili su sami sebe na propast. Hoće li Split i Dubrovnik početi naplaćivati ulaz u stare gradske jezgre kao što se u Barceloni naplaćuje ulaz u park Güell kako bi mogli kasnije popravljati štetu nastalu prisutnošću velikog broja ljudi? Hoće li svi lokalci svoje domove pretvoriti u apartmane kako bi gosti mogli imati "autentično" iskustvo Mediterana?

Richard D. Wolff, ugledni američki ekonomist: Socijalizam 21. stoljeća odgovorit će na neuspjehe prethodnih pokušaja njegove izgradnje preko transformacije i demokratizacije poduzeća, što je jednako važna komponenta socijalizma kao što su tvrtke u državnom vlasništvu i planska ekonomija. Unutar današnjeg kapitalističkog sustava rastu radničke kooperative, a njihovi članovi postaju svjesni da su one alternativa kapitalizmu. Demokratizacija poduzeća postala je trend koji sve više vidi sebe kao jezgru novoga socijalizma.

Prenosimo video udruge BRID o zadruzi u srednjoj Prehrambeno tehnološkoj školi u Zagrebu, u kojoj učenici stvaraju pekarske i voćne proizvode i pokazuju što je društvo osoba, a ne društvo kapitala.

Članice i članovi Zadruge "Humana Nova" govore o organizaciji njezina rada: većina zaposlenih zajednički odlučuje. "Skroz je drugačije nego kod privatnika, ovdje osjećaš da si dio nečega..."