Iz dubina naših neodrživih navika vrebaju prijetnje svjetskim oceanima, stvorimo odgovornu i održivu budućnost, poziva WWF.

Uz poruku 'Vlažno je važno' u gradovima Pagu, Rabu i Krku ovih je dana održana putujuća izložba o važnosti zaštite i očuvanja vlažnih staništa na otocima, oazama bioraznolikosti. Unatoč velikim dobrobitima koje nam nude naše prirodne rijeke i močvare procjenjuje se da je u posljednjih sto godina nestalo čak 64 posto vlažnih staništa svijeta. Posebice su ugrožena vlažna staništa na otocima koja predstavljaju "otoke unutar otoka" i bogate oaze bioraznolikosti, a često ostaju neotkrivena.

U posljednje Izmjene i dopune Prostornog plana Koprivničko-križevačke županije nisu uvrštene hidroelektrane Molve 1 i 2, priopćeno je iz WWF-a.

WWF je ovogodišnju akciju proveo uz moto "Skini se s plastike, navuci se na prirodu", uz poziv svim pojedincima, gradovima i poduzećima da se uključe u akciju gašenjem svjetla ali i pozivom svjetskim vladama da uvedu globalni pravno obvezujući sporazum da se spriječi zagađenje mora plastikom.

Stanje ribljih stokova u Sredozemnom moru je najlošije na svijetu, prema izvješću UN-a za 2018. godinu. Hrvatska nije iznimka, a jedan od koraka ka promijeni tog stanja dogodio se u petak, u Zagrebu na radionici koja je okupila relevantne stručnjake iz područja ribarstva i upravljanja zaštićenim područjima.

S prvim danima proljeća, sudionici prvog Proljetnog spusta rijekom Dravom upozorili su na negativne utjecaje hidroelektrana koje ugrožavaju jednu od naših najljepših rijeka.

Na Svjetski dan voda, koji se obilježava 22. ožujka, WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, pozvala je vlade Hrvatske i Slovenije da stanu na kraj štetnim projektima izgradnje hidroelektrana na Muri i Dravi, srcu Europske Amazone, i da poštuju glas građanki i građana koji su stali u obranu rijeka.

Čak 375.386 građanki i građana putem javnog savjetovanja, jednog od najvećih do sada na razini Europske unije, pozvalo je Europsku komisiju da stane u obranu snažne europske legislative o zaštiti voda. Riječ je o ključnom propisu za očuvanje i obnovu europskih rijeka, jezera i vlažnih staništa.

Kada su prije nekoliko godina dvije skupine hrabrih žena, jedna na Valboni u Albaniji, a druga na Kruščici u Bosni i Hercegovini, odlučile podići svoj glas i svojim tijelima spriječiti teške strojeve i krupni kapital u uništavanju naših rijeka, nisu ni sanjale da će ta borba doći do Europske parlamenta. Na koncu, dok su pružale otpor monetizaciji svojih rijeka, o europskim institucijama nisu niti razmišljale.

Unatoč snažnoj EU vodnoj legislativi, posljednji izvještaj Europske komisije o provedbi iste, koji je jučer objavljen, daje sumornu sliku. Iako je postignut određen napredak, Zemlje članice i dalje nisu ni blizu postizanja dobrog stanja voda do 2027. Za svjetsku organizaciju za zaštitu prirode WWF, ovaj izvještaj daje daljnje dokaze kako zemlje članice ozbiljno potkopavaju svoje pravne obveze te time ugrožavaju dostupnost vode za prirodu i ljude.