Imaju li hrvatski mirovnjaci što ponuditi u mirovnim misijama? Nude li? Mirovni se rad u Hrvatskoj ne prepoznaje, ne cijeni, ne podržava, namjerno. On je izravna opasnost za sve što se danas prodaje kao bitno: lojalnost partiji, poslušnost, verbalna zaklinjanja Domovini i Crkvi, vještina krađe, manipuliranje osjećajima vezanim uz rat, odsustvo empatije, rabijatnost, neukost, a sve u odijelu, s kravatom.

Slovenski mediji objavili su jučer kako će se od danas "u zaštitu granice s Italijom od ilegalnih migracija" uključiti dodatnih 35 vojnika, koji su poslani kao ispomoć policiji kod Kopra, gdje je prošli tjedan uhićeno 122 osoba u tranzitu. Vojnici će koristiti sredstva koje vojska ima u redovitoj upotrebi, od sredstava za promatranje do oklopnih vozila.

Iz nametnute dinamike diskursa hrabrosti i kukavičluka proizilazi da su dezerteri, u vrijeme nacije, krajnje izdajice i kukavice. Za nacionalizme, veće izdaje nema, niti postoje izgovori za ovakav čin. Zaboravljamo pritom 'neugodnosti' - da je Prvi svjetski rat završio pobunama na ulicama, a ne na frontu. Zaboravljamo mornare u Kielu koji odbijaju naredbu za samoubilački napad na britanske brodove i marširaju kroz grad uz štrajkujuće lučke radnike. A zaboravljamo i Vladimira Živkovića, koji okreće tenk s hrvatske granice, i vozi ga nazad u Beograd, gdje se parkira pred Skupštinu.

Što se uopće događalo na summitu NATO-a u Bruxellesu te na sastanku Trumpa i Putina?

Hebron ili al-Khalil na arapskom, palestinski je grad u kojem se izraelsko-palestinski sukob toliko krvavo prelomio da mu je priuštio titulu ''najproblematičnijeg grada'' Zapadne obale, a meni mjesto u posebnoj sobi za ispitivanje na dolasku. ''Zemlja ne pita tko tu živi'', priča mi jeruzalemski Palestinac uz šalicu arapske kave. ''Ona je bila tu prije nas i bit će tu poslije nas, pa oko čega se onda ubijamo? Kad smo već sad tu, zašto ne bismo, poput Emirata ili SAD-a, bili zajedno, pa neka se država zove Ujedinjeni arapsko-izraelski teritoriji, ili kako god''.

Najveća kapitalna ulaganja u 2018. godini Vlada planira u sektoru obrane, čak 793 milijuna kuna, dok ćemo za ulaganja u znanost i obrazovanje izdvojiti upola manje, odnosno 362,9 milijuna kuna. Povodom rasprave u Saboru, Centar za mirovne studije upozorava predlagatelje proračuna da je više od 10 posto odraslog stanovništva u financijskoj blokadi, a oko 300 000 umirovljenika prima mirovine koje su ispod praga rizika od siromaštva, dok se sredstva troše na vojsku i avione.

U bezbrojnim polemikama o uvođenju vojnog roka negdje se zagubila velika istina. Istina je ispuštena i zaboravljena i kod zagovaratelja, ali nažalost i kod kritičara koji nemaju svijest niti intelektualnu sposobnost da bi ju prepoznali. Zbog toga ovdje nećemo govoriti o tipičnim problemima oko ove teme koji su ionako klišej, nego ćemo zaći s one strane iluzije ljudskog društva.

Centar za mirovne studije (CMS) izražava zabrinutost najavama Vlade RH o povećanju vojnog proračuna. Hrvatska trenutno izdvaja visokih 1,23 posto BDP-a za potrebe obrane, a primjerice za istraživanje i razvoj niti jedan posto BDP-a (0,79% BDP-a). Priopćenje CMS-a prenosimo u cijelosti.

Povjerenica za informiranje Anamarija Musa potvrdila je jučer da su u donošenju izmjena Zakona o nadzoru državne granice i Zakona o obrani, Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) i Ministarstvo obrane (MORH) prekršili Zakon o pravu na pristup informacijama jer nisu proveli savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.

Ususret zasjedanju Vijeća za nacionalnu sigurnost, Centar za mirovne studije poziva predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović da ne militarizira humanitarnu izbjegličku krizu