"Zadnjih mjeseci hrvatsko društvo svjedoči urušavanju demokratskih institucija, poricanju ustavnih vrijednosti tolerancije i ljudskih prava te sužavanju medijskih sloboda", izjavila je Vesna Teršelič, voditeljica Documente, na jučerašnjoj tribini u Osijeku.

Nerazumljiva je reakcija Luke Mišetića na svaku osobu koja u javnom prostoru spomene zločine počinjene u Oluji. Njegove su reakcije bile najžešće u zadnjih nekoliko dana od kada su SENSE, Srpsko narodno vijeće i Documenta predstavili interaktivni narativ koji prikazuje postupak protiv Gotovine, Markača i Ivana Čermaka pred Haaškim tribunalom. Problem je što se Mišetić sada pojavljuje kao odvjetnik Hrvatske, ili još preciznije, hrvatske politike devedesetih, koja se na prešutan način održava do danas.

Oni koji se zalažu da se Domovinski rat očisti od zločina dobivaju etiketu Jugoslavena. Ako je cilj kleveta idejnih i političkih protivnika, svaka izmišljotina može poslužiti. A izmišljotine ne trpe nikakvo kritičko propitivanje jer se time pokazuje što one jesu. Zato ih se "zamata" u zastave, nacionalne mitove, domoljubne parole pred kojima bi svaka kritika trebala ustuknuti.

Glavna rasprava u sudskom postupku u kojem se Hrvatska i Srbija međusobno tuže za genocid, ušla je u svoj drugi tjedan. Za "H-Alter" ga komentiraju Dubravka Stojanović, Marko Sjekavica, Nemanja Stjepanović i Vesna Teršelič. Opće je mišljenje da će biti potrošeni veliki novci i energija, a da genocid neće biti utvrđen.

Osamnaest godina od zločina u Gošiću: Selo koje je prije rata brojilo 37 kuća s oko 50 stanovnika, danas je gotovo prazno. U njemu živi nekolicina povratnika starije životne dobi koji svoje dane krate druženjem ispod starog stabla kostela. Zahvaljujući nedavno sagrađenom suhozidu u njegovom podnožju, mještanima Gošića ono je postalo i mjesto sjećanja na tragediju koja ih je zadesila u kolovozu 1995.

Dok je više desetljeća sustavnog rada na obrazovanju o Holokaustu pridonijelo smanjivanju ksenofobije prema Židovima, slabiji interes za istraživanja genocida nad Srbima i Romima kao i za pogubljenja iz ideoloških razloga, još uvijek hrani predrasude prema potomcima tadašnjih žrtava zločina.

Vesna Teršelič, Documenta: Hrvatska je i podržavala i napadala BiH. Istovremeno dok je Tuđman vodio politiku prekrajanja granica, tadašnji Sabor je zastupao teritorijalnu cjelovitost te zemlje. Cijela situacija zahtijeva podrobnu analizu koja neće biti završena presudom Žalbenog vijeća.

U presudi Anti Gotovini i Mladenu Markaču ICTY je nepravomoćno dijagnosticirao postojanje udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem etničkog čišćenja lokalnog srpskog stanovništva. Hrvatska je ostala zabezeknuta, jer zna se, dobro se zna, da protjerivanje bilo kakvog pučanstva, a posebice srpskog, nikom nije bilo ni na kraj pameti.

Konzultacije znanstvenika, deseti nastavak pokušaja stvaranja inicijative za organiziranje REKOM-a (Reginalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima) započete u svibnju 2006. kao rasprave o rasprave o mehanizmima za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji., održane su u subotu u Zagrebu.

Vesna Teršelič, voditeljica Documente - centra za suočavanje s prošlošću: Najveće zamjerke upućujemo političarima, jer pravo težište problema u procesuiranju ratnih zločina vidimo u oscilacijama političke volje. Pravosuđe je sve više spremno korektno odraditi svoj posao, a poruke koje im stižu iz sfere politike su obeshrabrujuće. Još nije završen proces dokumentiranja imena i točnih okolnosti pogibije svih ubijenih. Relativno dobro su dokumentirane sudbine žrtava na hrvatskoj strani, ali još predstoji detaljno utvrđivanje sudbina ubijenih i nestalih na srpskoj strani u ratu u Hrvatskoj.