U Republici Srpskoj, trenutnom europskom eldoradu za velike energetske projekte, uznapredovali su projekti gradnje dviju termoelektrana na ugljen, TE "Ugljevik" i TE "Stanari". Bosna i Hercegovina nije obavijestila Hrvatsku o utjecaju ovih projekata na okoliš susjednih država.

Modeli od prije četrdeset godina ne odgovaraju znanjima o svijetu koja sada imamo, niti odgovaraju izazovima s kojima se suočavamo. Kod nas su na tapeti opet golf i termoelektrane na ugljen. Reproduciramo, kopiramo, ali s desetljećima zaostatka.

Zagreb dobiva TE Savica Šanci: Prava cijena topline i električne energije koje se proizvode u postrojenju TE-TO Zagreb i dalje se ne zna. Dok se god studije provode po želji naručitelja to se neće ni znati, a tu ćemo cijenu plaćati kroz degradaciju okoliša i preuranjene smrti. Pitanje je samo smatramo li takvu situaciju prihvatljivom.

Od Rodoljuba Lalića, člana Uprave HEP-a, saznali smo danas da "HEP štiti interese svih nas" kada skriva podatke ekonomske analize isplativosti ugljena kao energenta u Plominu C, da o ekonomiji trebaju razgovarati samo ekonomisti, te da klimatske promjene ne treba preuveličavati.

I dok se u Hrvatskoj vode rasprave o novoj energetskoj strategiji koja će možda uključivati termoelektrane, u BiH su već uznapredovali planovi za gradnju jedne u blizini hrvatske granice, kraj sela Kongora u Duvanjskom polju. Hrvatski mediji ne bave se ovom temom iako bi zbog povezanosti podzemnih tokova i blizine granice zagađenje stizalo i u Dalmaciju. O termoelektrani Kongora za H-alter govori Miro Šumanović, predsjednik ekološke udruge Duvanjska visoravan iz Tomislavgrada