Aktivisti Greenpeacea danas su u sklopu kampanje #ZazeleniGrad na zagrebačkom Hipodromu podigli 27-metarski balon koji prikazuje planet Zemlju s porukom “Zeleni grad za zeleni planet”. Time žele naglasiti važnost zelenila u gradovima u borbi protiv klimatskih promjena. Ovom prilikom predstavljeni su i odgovori kandidatkinja i kandidata za gradonačelnika na Greenpeaceov apel za zeleniji Zagreb.

Greenpeace je danas u sklopu kampanje #ZazeleniGrad u Glazbenom paviljonu na Zrinjevcu predstavio istraživanje o dostupnosti zelenih površina u gradu Zagrebu.

Građanska inicijativa Samoborček održala je danas akciju na dijelu zelene površine između Selske ceste i Trakošćanske ulice lokalno poznatom kao Grbavica.

Aktivisti Greenpeacea danas su u suradnji s inicijativom 1POSTOZAGRAD zasadili drvored s 10 stabala medvjeđe lijeske u Martićevoj ulici u Zagrebu.

Nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi 2011. godine, 53-godišnji Sidafumi Hirata prvo je otišao provjeriti stablo za koje brine - sad već tisuću godina staru trešnju Takizakura. I nakon najgoreg potresa i tsunamija koji se u Japanu dogodio, Takizakura je ostala neoštećena. "Ovo je drvo živjelo toliko dugo, a što duže živite, to više loših stvari vidite. Ali vidite i sve one dobre, toliko dobroga", kaže Hirata u nedavnom intervjuu u kojem priča o ovom fascinantnom stablu.

U Mallinovom parku na Ksaveru već više od 150 godina rastu dvije goleme sekvoje.

Koliko su stabla važna uvidjet ćemo onda kad krenu masovna sušenja uslijed prevelikih vrućina. Najstarije živuće zagrebačko stablo vjerojatno je petstotinjak godina stari hrast lužnjak koji raste na Livadi kišobrana u Maksimirskom perivoju. Izvan parkova, rijetka su stabla zadržala krošnje u punom rasponu, budući da se često radikalno orezuju. Suprotni primjer je platana na Trgu Francuske Republike. Njena nedirnuta krošnja ljeti servisira terasu kafića, a kroz čitavu godinu u nebopis parka upisuje raskoš. Svega jedno stablo može potpuno transformirati mjesto. Zamislimo ogromnu platanu i njenu krošnju na mjestu sata na Trgu bana Jelačića.

Prema studiji švicarskih znanstvenika objavljenoj početkom mjeseca u časopisu Science, sadnja biliijun novih stabala mogla bi nas zaštititi od katastrofalnih posljedica klimatskih promjena. Masovna sadnja novih stabala još uvijek nažalost nije dio hrvatske politike, drvo se izvozi kao sirovina, postojeće šume se devastiraju na razne načine. Zato je inicijativa koja dolazi iz Knina još više nešto što želimo podržati. Naime, iz udruge Eko Krka Knin svakoj kninskoj bebi pri rođenju poklone jednu sadnicu i to stabla autohtonih sorti kao što su smokve, šipak, agrumi ili masline.

Prema novom zakonu koji je donesen prošlog tjedna u Atlanti, napuštenih sedam hektara zemljišta pretvorit će se u najveću jestivu šumu u SAD-u. Grad planira napušteno zemljište pretvoriti u javni park s jestivim stablima, grmljem, vinovom lozom, pješačkim stazama, komunalnim vrtovima i obnovljenim šumskim područjem i potocima.

Udruge Zelena akcija, Eko-Zadar, Eko Zrmanja i Ekološka udruga Krka Knin ponovno pozivaju sugrađane i sugrađanke da ovog Božića, umjesto kupnje poklona ili božićnog drvca, doniraju za obnovu ugroženih šumskih područja Zadarske i Šibensko-kninske županije.