Ljude je zahvatio nemir, no zagrebački ornitološki rezervat ne poznaje uznemirenost.

Nakon što je na Gradskoj skupštini Grada Zagreba u četvrtak predloženo preko 90 amandmana zastupnika HDZ-a i stranke BM 365 na prijedlog izmjena i dopuna GUP-a, javnosti je onemogućen pristup jedinim izvorima preko kojih mogu dobiti uvid u podatke iz zemljišnih knjiga. Trenutno su zbog "održavanja" nedostupne mrežne stranice Državne geodetske uprave i Nacionalnog programa sređivanja zemljišnih knjiga i katastara. Tim stranicama neće biti moguće pristupiti do nedjelje u 20 sati "zbog radova na infrastrukturi".

Projekt gradnje poslovno stambenog centra s četiri visoka tornja na Savici, predstavljen prije nekoliko godina, djelovao je toliko suludo da nitko nije ozbiljno vjerovao da bi se mogao ostvariti. Međutim, nakon šest godina tišine, pokazale su se naznake da projekt ipak kreće u realizaciju. Radi se o prostoru smještenom na ulazu u naselje Savica. Kao jedino ograničenje propisano je da se na parceli mora osigurati 10% zelenila, a sve ostalo prepušteno je vještini i mašti arhitekata. Dario Travaš svojim rješenjem je uspio na parcelu nagurati gotovo 174.000 građevinskih bruto kvadrata, a za osnovnu premisu je naveo "strategiju održivog urbanističkog zgušnjavanja".

Od 10. studenog do 10. prosinca na H-Alteru smo objavili seriju od osam tekstova pod nazivom 'Zagreb, iznova'. Vodimo vas u neobične šetnje kroz zagrebačke kvartove, u Dubravu i Peščenicu, na Savicu, na okretišta, u skvotove, u prašnjave prostore u kojima se spajaju utopija i distopija. Otkrivamo zaboravljeno i zanemareno, maštamo o budućem i drugačijem.

Kada u Berkovićevom filmu kamion preko oranica iz centra doveze obitelj na tada pustu Savicu, otac kaže: "Ovo će jednog dana biti centar grada". I nije se prevario. U šezdeset godina nekadašnje ledine i močvare postale su dio velegrada, ali ne anonimna, bezlična spavaonica, nego mali grad unutar grada, s jedinstvenim identitetom i dušom. Zajedno s našim susjedima obranili smo park već dva puta, prvi put od gradnje crkve, a drugi put od besmislenog preuređenja. Nekako smo postali naselje angažiranih, odgovornih građana koji vode brigu o prostoru u kojem žive.

Zagreb bi se tako konačno odužio velikoj umjetnici, koja je svojim životom i radom ostavila dubok i neizbrisiv trag u povijesti našeg grada.

Recentna objava nakon sastanka gradonačelnika Milana Bandića i glavnog kaptolskog vrača Josipa Bozanića kojom je potvrđeno da će se crkveni kompleks na zagrebačkoj Savici graditi uz nasip, nije novost, ali je višestruko štetna. Slučaj Savica, u svim svojim točkama i momentima, jasno pokazuje izostanak svake strategije koja bi opsluživala stvarne potrebe i dugoročni razvoj Zagreba, te potvrđuje improvizaciju, klijentelizam, protivnost javnom intresu i nazadnost kao modus operandi Bandićevog upravljanja gradom. Bandićevcima prioritet nikad nije bio Zagreb, već sve ono što mu mogu uzeti.

Propao je još jedan pokušaj gradske uprave na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem da stanovnicima Savice protiv njihove volje nametne izgradnju betonsko plastičnog parka u njihovom kvartu. Građani traže da prioritet bude škola koja je u katastrofalnom stanju.

Zagrebački kvart Savica posljednjih je godina gradonačelnikova slaba točka. Njegovi planovi za Savicu redovito su bili popraćeni otporom stanovnika i već dva velika projekta, najprije onaj za gradnju crkve u parku, a kasnije i za preuređenje istog tog parka, doživjeli su debakl. Vodeći se parolom da tisuću puta ponovljena laž postaje istina, Bandić i dalje koristi huškačku retoriku i uporno vrijeđa stanovnike Savice optužujući ih upravo za ono što se njemu može staviti na teret.

Proteklih tjedana Milan Bandić zaredao je izjave u kojima ponovo aktualizira radove u parku Trnjanska Savica zbog čega je inicijativa Čuvamo naš park prisiljena reagirati na te izjave, kako navode, zbog "nekoherentnog, ali svakako opasnog sadržaja u kojem vrlo konkretno najavljuje novo zaobilaženje demokratskih i pravnih načela".