Oko 2200 kilometara južnije od Alepa, na samom jugu Arapskog poluotoka već gotovo dvije godine vodi se građanski rat u Jemenu - sukob nešto manjih dimenzija od onoga u Siriji, koji zaokuplja gotovo svu medijsku pažnju usmjerenu prema Bliskom istoku, ali svejedno iznimno bitan. Zašto humanitarnu katastrofu u Jemenu ne vidimo u medijima, rame uz rame s onom u Siriji?

Dodjela Oscara već je po tradiciji glamurozni događaj kojim se zatvara sezona započeta u predbožićno vrijeme nizom nominacija - period od nekoliko mjeseci u kojima je lako dobiti dojam da se više priča o filmskim nagradama nego o samim filmovima. I dok je za holivudske fanove ta večer jedna od centralnih točaka godine, ona može i za sve one koji nisu ljubitelji tvornice snova, ili barem nisu samo to, poslužiti kao dobar uvid u opće stajalište onih koji vole smatrati da su na pravoj strani.

Ovi izbori nisu bili ništa posebno sudbonosni izbori za američku radničku klasu. Bila ona "domaća" ili imigrantska, bila ona bijela, crna ili latino, ona nema svog "konja" u parlamentarnoj utakmici. Američki predsjednički izbori ostali su i dalje najdosljedniji primjer sukoba kapitalističkih klanova; izbori s najciničnijim demokratskim pedigreom. No ovi izbori bili su sudbonosni za liberalnu Ameriku. Ona je njima izgubila svoje uljuđeno i licemjerno lice nobelovca Baraka Obame i dobila ono populističko, sirovo i vulgarno Donalda Trumpa.

Dan prije izbora pomislio sam kako je šteta, iz novinarske perspektive, što će ipak na kraju pobijediti Hillary Clinton - sva istraživanja, komentatori, ozbiljni mediji su se oko toga slagali. Pripremao sam se pisati o pobjedi status quoa, trijumfu buržoaskog razuma, ratovima koje će predsjednica započeti, ekonomiji koja će nastaviti biti namještena da služi gornju petinu stanovništva, usprkos predizbornoj retorici. Clinton nije pobijedila, ali Trumpova pobjeda je vrlo tijesna. Zapravo, on uopće i nije pobijedio.

Točno petnaest godina prošlo je od kada je američka vojska ušetala u Kabul. Dogodilo se to 13. studenog 2001. godine. Grad su noć prije počeli napuštati Talibani. Službeni razlozi američke invazije Afganistana bili su namjera da se uništi Al Kaida koja je bila kriva za terorističke napade 11. rujna 2001., te zbacivanje Talibana, koji su Al Kaidi osiguravali sklonište, s vlasti. Petnaest godina kasnije, rezultati američke invazije poprilično su porazni.

Unatoč nedavnim negativnim signalima iz Njemačke i Francuske, predstavnici Europske unije i SAD-a ovaj su ponedjeljak nastavili pregovore o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu.

Osvježavajuća vijest iz Sjedinjenih Država, po završetku konvencija za nominaciju predsjedničkih kandidata obje (i jedine dvije) vodeće političke stranke, jest da, tokom ovog izbornog ciklusa, zaista nitko ne može reći da su kandidati zapravo jednaki, te da je stoga irelevantno za koga ćemo glasati. Zapravo već dugo u povijesti nismo imali dva različitija kandidata.

Predsjednički izbori u SAD-u: Sasvim je moguće da će se vodeće stranke raspodijeliti u više njih u budućnosti. U Hrvatskoj su nezavisni birači dobili zajedničku reprezentaciju formiranjem treće "vodeće" stranke, što je eventualno rezultiralo padom vlade, i razrješenjem Sabora, dakle ne izgleda baš kao primjer koji bi valjalo slijediti. Iako, američki Kongres je već na dobrom putu da postane relevantan poput hrvatskog Sabora: SAD je jedina zemlja kojoj je lakše zabraniti ljudima da se voze avionom nego da kupuju poluatomatsko oružje, a političari se više niti oko toga ne mogu dogovoriti.

U mislima s obiteljima, prijateljima i prijateljicama poginulih, žrtvama homofobije i transfobije u Orlandu jučer su okupljeni ispred Mimare poslali poruku ljubavi i solidarnosti.

Zagreb Pride i članice Platforme 112 – koalicije preko 60 udruga za zaštitu ljudskih prava i demokracije pridružuju se ostatku svijeta u osudi strašnog terorističkog čina mržnje prema LGBTIQ+ zajednici u Orlandu na Floridi koji se zbio rano ujutro u nedjelju 12. lipnja.