Salvador je najgušće naseljena država u Srednjoj Americi. Radi se i o zemlji koja ima najmanje vode u regiji, a vodni resursi brzo se iscrpljuju zbog klimatskih promjena, zagađenja i nekontroliranog komercijalnog iskorištavanja. Prema novoj studiji, Salvador će ostati bez vode u roku od 80 godina, ako se ne poduzmu radikalne mjere kako bi se poboljšao način na koji zemlja upravlja vodom koja nestaje.

Kanadski Vermilion sutra započinje s radovima na izradi "svoje" prve bušotine u Hrvatskoj. Agencija za ugljikovodike već tri mjeseca ne želi dostaviti izvješće o radovima kompanije Vermilion za 2018. godinu, a kojeg je obavezna dati na uvid na zahtjev. Kakve će radove istraživanja i eksploatacije obavljati Vermilion i Ina, koje će se metode primjenjivati? Radni programi kompanija su tajni, a Agencija za ugljikovodike ne želi dostaviti izvješća za prošlu godinu. U rujnu ove godine, nakon objave rezultata za dodjelu Dinarida, čitava će Hrvatska biti pod koncesijama za istraživanje i ekspolataciju nafte i plina, izuzev Istre i otoka.

Pijesak je najviše korišten prirodni resurs nakon vode. Uslijed svjetskog buma u građevinarstvu, ali i razvoja novih tehnologija koje se koriste prilikom bušenja nafte, potražnja za pijeskom, resursom koji se rijetko spominje, naglo je porasla. Iako se zalihe možda čine nepresušne, izvori pijeska diljem svijeta već su uvelike iscrpljeni, oko njih se vode ratovi i osnivaju kriminalne organizacije. Od Lagosa i Pekinga, preko Dubaija do New Yorka - eksploatacija pijeska je industrija od 70 milijardi dolara. Sve to, naravno, s kobnim posljedicama za okoliš.

Istraživanje stavova građana Velike Gorice o lokalnim politikama gospodarenja prirodnim resursima, transparentnosti lokalne uprave i otvorenosti za sudjelovanje građana te važnosti participativnog upravljanja javnim resursima pokazalo je kako ispitanici najvećim dijelom ne sudjeluju u različitim oblicima političkih i društvenih akcija.

Dražen Šimleša: Nakon napada na Irak ratovi više nemaju toliko veze s energetskim resursima, koliko s potrebom da se održi vojno-industrijski kompleks. Često zanemarujemo koliko taj kompleks danas značajno sudjeluje u BDP-u, ekonomiji, zaposlenosti ljudi u najbogatijim zemljama svijeta. To je kultura smrti koja je veoma vezana uz kulturu straha koja se razvija kroz rastuću industriju nadzora i sigurnosti. Rezultat svega toga je čisti kaos, ali to je kaos od kojeg netko profitira.

Will Steffen, autor istraživanja "Planetarne granice 2.0." govori za H-Alter: Ideja beskonačnog ekonomskog rasta, koja implicira stalno rastuće materijalno bogatstvo, vrlo će vjerojatno voditi u globalni društveni kolaps. Da, naš se ekonomski sustav mora promijeniti jer je u sadašnjem sustavu primarna vrijednost upravo beskonačni ekonomski rast, a to nije kompatibilno s održivom budućnošću. Globalizirano društvo ili će se okrenuti prema velikoj transformaciji na neki održiviji put ili će globalno kolapsirati.

Ove godine čovječanstvu je trebalo 234 dana da potroši prirodne resurse koje Zemlja može proizvesti u godinu dana

Mala škola ratova za resurse:Zbog blizine Rusije, koja tradicionalno polaže pravo na ovo područje, i sve prisutnijeg pozicioniranja SAD-a u regiji, nadmudrivanje starih rivala vidljivo je najviše u kavkasko-kaspijskoj regiji. Kako smo naveli u prvom dijelu feljtona, zajedno sa Bliskim istokom ovo područje čini "stratešku elipsu". Radi se o područjima bogatim naftom i plinom bez premca u svijetu, a samim tim su magnet za ratove i sukobe za resurse.

Mala škola ratova za resurse: Osiguranje energije i borba za resurse odredit će svijet u godinama koje dolaze. Dražen Šimleša u nizu članaka za H-alter prikazuje kako se odnosi moći u svijetu kroz pozicioniranje i ratove za resurse prelamaju na političku i socijalnu situaciju te uništavanje prirode i okoliša. U ovom prvom dijelu feljtona on analizira utjecaj američkih interesa u arapskom svijetu, posebno u Palestini / Izraelu i Iraku, te u Iranu.