Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske nacionalne manjine: Očekujem da svako romsko naselje u idućih nekoliko godina dobije primjerenu infrastrukturu. Potres na Baniji razotkrio je kako su njihove kuće dosad izgledale. Nužno je da svaka kuća dobije struju i vodu, a o tome govori i premijer Plenković. Posebno me ljuti to što visoki dužnosnici posjećuju romska naselja bez legitimnih predstavnika romske manjine. Ako baš žele da se slikaju, molio bih ih da to ne rade u romskim naseljima.

Iva Ivšić, Osobni asistenti zajedno - sindikalna inicijativa za bolje uvjete rada: "Deinstitucionalizacija socijalnih usluga jest humaniji pristup, ali ne može uspjeti ako će je provoditi financijski potkapacitirani sustav. Ona bi trebala doprinijeti razvoju solidarnosti u zajednici te većoj uključenosti socijalno ugroženih u tu istu zajednicu, ali ni na koji način ne bi smjela lišiti državu i javni sektor od financijske odgovornosti i prepustiti to polje slobodnom tržištu."

Egzistencija slobodnih umjetnika pojedinim je odlukama Ministarstva kulture i medija opasno ugrožena. Krešimira Gojanović, slikarica i predsjednica HDLU-a Zagreb, upozorava da je predviđeni Zakon o obavljanju umjetničke djelatnosti koncipiran tako da iz sustava financiranja isključi upravo one umjetnike koji najmanje zarađuju: "Isti model ministrica Obuljen Koržinek sada preslikava na umjetničke potpore, tako da opet želi diskriminirati i isključiti one umjetnike koji 'premalo' zarađuju."

Vijest o humanitarnom slomu u kampu Lipa, u kojem se ljudi kupaju u potoku i snijegu, potrebno je promotriti u svjetlu migrantskih politika EU-a. Pogoršanje humanitarne situacije u Bosni posljedica je politike Unije koja se oslanja na utvrđivanje vanjskih granica. Za H-Alter govore Tea Vidović i Ana Ćuća iz Centra za mirovne studije, te Gorana Mlinarević, suautorica izvještaja "Balkanska ruta kroz BiH: ljudi zaglavljeni u procjepu EU" i "Transbalkanska solidarnost".

Novo istraživanje o obrazovanju Roma ističe segregaciju romskih naselja, diskriminaciju romske djece, materijalnu deprivaciju i još niz drugih problema kao razloge zašto romska nacionalna manjina ne uspijeva kvalitetno pristupiti obrazovanju. Kako bismo dobili bolji uvid u problematiku i način kako ju početi rješavati, razgovarali smo s Dunjom Potočnik, suatoricom ovog istraživanja i sociologinjom s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Alternativna stambena politika koju predlaže Pravo na grad zasnivala bi se na programima javnog stanovanja kakvi su prisutni u mnogim zapadnoeuropskim gradovima, gdje visoki postotak stanova u javnom vlasništvu daje mogućnost priuštivog stanovanja širokom sloju građana i istovremeno može regulirati cijene na tržištu najma. U Hrvatskoj od devedesetih godina ne postoji ministarstvo koje bi se bavilo razvojem stambenih politika kao dijela sveobuhvatne socijalne politike.

Tomislav Medak, član Multimedijanog instituta i doktorand pri Centru za postdigitalne kulture Sveučilišta u Coventryju: "Isključenost osoba s invaliditetom iz tržišta rada nalaže da dovedemo u pitanje društvo u kojem centralnu ulogu u integraciji i autonomiji igra konkurentsko tržište rada, a ne, primjerice, uzajamni i suradnički odnosi skrbi jednih o drugima o kojima realno ovisi većina našeg života i koji se najčešće ne odvijaju u sferi kupoprodaje rada i roba."

Tko je kriv za to što je razorni potres koji je u utorak 29. prosinca pogodio Baniju imao tako razorne posljedice? Preko toga pitanja ne smiju prijeći ni postradali ni dobrovoljci koji danima dolaze ovdje pomažući u preživljavanju, kao niti oni koji su donirali sve što su mogli, bilo da se radi o odjeći, hrani ili novcu. Prema formuli premijera Andreja Plenkovića, kriv je potres i nitko drugi. Radi se, međutim o zamagljivanju odgovornosti vladajućih na nacionalnoj i na lokalnim razinama.

Šok trauma utječe na sve nas. Kako i gdje dobiti psihološku pomoć? Od potresa do izolacije i gubitaka prouzročenih i Covid-19 i potresima, suočeni smo s velikim izazovima za mentalno zdravlje. Šok trauma utječe na sve i krajnje je vrijeme da se destigimizira traženje psihološke pomoći. Donosimo vodič mogućnosti za besplatnu psihološku podršku koji se trenutno nude pogođenima potresom, Covidom, ali i trajnih linija za podršku.

Eurofoundovo istraživanje pokazuje da radnici u bogatijim zemljama odabiru raditi nakon umirovljenja jer su i dalje u odličnoj psihofizičkoj formi, dok u manje bogatim zemljama umirovljenici rade kako bi preživjeli. Čini se da je rad u kombinaciji s mirovinom uglavnom rezerviran za penzionere koji su vitalnost očuvali zahvaljujući lagodnom životu i stabilnim financijama. Za one kojima je novac najpotrebniji, ako su još sposobni i voljni raditi, rad nakon mirovine je Sizifova muka.