Hrana i voda najveće su blago ostatka stoljeća, uvjet opstanka ljudskog roda, pa...

ZMAG nastavlja raditi na održivim politikama hrane – Zajednička politika hrane nudi plan B za europske prehrambene sustave.

Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača: "Glavni problem i dalje ostaje plasman ekoloških proizvoda, neuređeno tržište i velik broj primjera nepoštene trgovačke prakse obmane kupaca prodajom neekoloških proizvoda kao ekoloških."

U rumunjskoj Cluj-Napoci prošloga su se tjedna okupili brojni poljoprivrednici, šumari, radnici u poljoprivrednoj proizvodnji i distribuciji hrane kao i organizacije civilnog društva, aktivisti i potrošači kako bi zajednički raspravili o tome kako se oduprijeti korporativnoj kontroli proizvodnje i distribucije hrane i kako postići rješenje kojim bi se poljoprivreda vratila u ruke malih proizvođača.

U Milanu će se 1. svibnja do 21. listopada predstaviti 145 država, a Hrvatska će biti jedina članica EU-a koja neće imati svoj paviljon i koja će propustiti priliku da 20 milijuna posjetitelja iz cijelog svijeta predstavi svoju poljoprivrednu proizvodnju i gastronomiju. Kao razlog odustajanja Vlada je navela potrebu za daljnjom racionalizacijom troškova u tijelima državne uprave. Jedan od fokusa EXPO-a je i ekološka poljoprivreda na Mediteranu, a podaci UNDP-a za Dalmaciju su porazni.

Iako se često zaštićena područja doživljavaju kao mjesta koja čovjek nije taknuo, čak trećina hrvatskog dijela mreže Natura 2000 su površine vezane uz poljoprivredu, ali je njihova bioraznolikost ugrožena ili intenzivnom poljoprivredom ili nestankom poljoprivrede. Primjerice, danas na Biokovu živi tek četiri posto stoke u odnosu na broj prije stotinjak godina, a sa stokom su nestali i bjeloglavi supovi, vrsta sove, divlji golub, mnogi insekti.

Redukcionistička mjera prinosa je za poljoprivredni sustav ono što je BDP za ekonomski sustav. Vrijeme je da prestanemo mjeriti prinos u robi i počnemo ga mjeriti u zdravlju i dobrobiti ekosustava i zajednica. Industrijska poljoprivreda ima svoje korijene u ratu. Ekološka poljoprivreda omogućuje nam da se pomirimo sa zemljom, tlom i društvom.

Umjesto masovnog napada na bioraznolikost kojem smo svjedočili ovoga ljeta, porasla potražnja za smiljem može se zadovoljiti plantažnim uzgojem. "Smilje je idealno za ekološku poljoprivredu. Za razliku od lavande nema urođenu sklonost da raste u neautohtonim staništima, a to je naša velika ekonomska prednost", kaže Goran Vitanović koji na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u okolici Zadra uzgaja sadnice smilja.

Što bi se dogodilo da Hrvatska, ali i susjedne zemlje prijeđu na 100 posto ekološku poljoprivredu? Uvoz hrane bi se povećao? Umrli bismo od gladi? Nezaposlenost bi porasla? Ili bismo svi bili zdraviji? Zaposlenost bi porasla? BDP porastao? Tlo se oporavilo, a vode ozdravile od agrokemikalija? Odgovore donosi jučer predstavljena studija "Seeds of Change" - Sjeme promjene: održiva poljoprivreda kao put u prosperitet za Zapadni Balkan.

Zlatan Reić, član gospodarskog tima ORaH-a: "Stavljanje u funkciju obradivih površina i razvijanje svih vrsta poljoprivredne proizvodnje, a posebno ekološke, pitanje je zdravog razuma. Naš drugi izbor je energija. Fokus stavljamo i na promjenu načina gospodarenja otpadom i vodama."