Objavljeno 01.03.2021. 10:34
Goran Božičević
Voditi jedan grad ili bilo koji državni entitet nema veze s pomaganjem ljudima. To radimo u slobodno vrijeme, kroz udruge, humanitarne akcije. Pomažući nemalom broju "jednih", uzimao je, odmagao, bar jednakom broju "drugih".Nismo mogli niti sagledati otkud i zašto klijentelizam, korupcija, nepotizam, bahaćenje.
Objavljeno 21.09.2019. 11:58
Maša Borović
Izostavljanje lika Anđe iz prostora u kojem je ona očigledno zamišljena kao dio instalacije, podsjetilo me na oskudnost pojavljivanja ženskog lika u prostoru grada Sinja, osim Čudotvorne Gospe Sinjske koja je iz religioznih, tradicijskih, a onda i turističkih razloga priznata kao jedini prepoznatljivi ženski lik u prostoru grada Sinja. Kako to da grad junak, grad vitez nije stao uz svoje žene radnice ili im barem pružio da ih prostor grada pamti nekako drugačije, onako kako su i zaslužile? Možda ih sve čeka samo simptom Luce, gimnazijalke i Anđe - fluidnih i anonimnih identiteta otetih iz vremena i prostora grada.
Objavljeno 11.08.2019. 12:12
Marijan Vogrinec
Nasilje oko nas nije "slučajno", nije "Izuzetak". Sustavno je, ohrabrivano, sveprisutno.
Objavljeno 18.07.2019. 10:19
Matea Grgurinović
Priča o obitelji Hačaturjan počinje slično kao mnoge druge priče – godine nasilja i zlostavljanja koje je počelo kao nasilje nad suprugom, pa se prelilo u nasilje nad kćerima. I završava onako kako također često znaju završiti ti slučajevi, smrću. Ovaj put ne smrću sestara Hačaturjan koje su zlostavljane, već nasilnog oca, kojeg djevojke ubijaju. Sestrama se sada se sudi u procesu koji je uzdrmao Rusiju. Počeo se propitivati način na se koji Rusija nosi sa slučajevima nasilja u obitelji - "obiteljskim stvarima" u koje se država ne želi miješati.
Objavljeno 04.12.2018. 07:20
Ivana Perić, Ana Kuzmanić
Vizualizacija gradske javne sfere važan je dio oblikovanja kolektivne memorije, kao i zamišljanja (drugačije) budućnosti. Hrvatski gradovi u nazivima svojih ulica gotovo u potpunosti izostavljaju povijest žena. Od analizirana 64 grada u H-Alterovom istraživanju, tek devet gradova ima pet ili više od pet posto ulica nazvanih po ženama. Više od polovice analiziranih gradova ima manje od dva posto ulica nazvanih po ženama, a među njih spadaju i neki od najvećih gradova u zemlji. Jedanaest gradova nema nijednu ulicu nazvanu po ženi.
Objavljeno 04.12.2018. 07:20
Ivana Perić, Ana Kuzmanić
Vizualizacija gradske javne sfere važan je dio oblikovanja kolektivne memorije, kao i zamišljanja (drugačije) budućnosti. Hrvatski gradovi u nazivima svojih ulica gotovo u potpunosti izostavljaju povijest žena. Od analizirana 64 grada u H-Alterovom istraživanju, tek devet gradova ima pet ili više od pet posto ulica nazvanih po ženama. Više od polovice analiziranih gradova ima manje od dva posto ulica nazvanih po ženama, a među njih spadaju i neki od najvećih gradova u zemlji. Jedanaest gradova nema nijednu ulicu nazvanu po ženi.