U svijetu se godišnje proda pet bilijuna cigareta, a trećina opušaka završi u okolišu. "Najpodcjenjeniji okolišni problem današnjice su upravo opušci. Većina ljudi misli da su filteri napravljeni od biorazgradivog materijala, no oni su ustvari od plastike, a iz opušaka se u okoliš cijede kemikalije i teški metali", kaže Thomas Novotny, profesor globalnog zdravlja na Sveučilištu Kalifornija u San Diegu i jedan od osnivača Cigarette Butt Pollution Projecta.

U dubrovačkom akvatoriju ovoga se ljeta išlo na safarije, ali ne onakve kakve biste očekivali. Udruga Green Sea Safari odradila je prvu sezonu u kojoj su vodili domaće i turiste na skupljanje otpada na plažama na udaljenim lokacijama te potom na zajedničko kupanje. U zamjenu za rad na prikupljanju otpada oni koju su se priključili dobili su tako besplatan izlet, ali i uvid u pravo stanje zdravlja mora, a ono nije sjajno. "Izolirane uvale brojne su u Hrvatskoj, a nitko ih ne čisti redovito", ističu Marlena Ćukteraš, Maro Carević i Alen Redžović, osnivači udruge Green Sea Safari.

Davor Škrlec, WWF Adria i Prijatelji životinja tijekom lipnja provodili su izazov na društvenim mrežama #NisamOdPlastike u borbi protiv korištenja svih oblika plastike za jednokratnu uporabu. Tijekom četiri tjedna provođenja izazova sudjelovalo je preko 20 tisuća ljudi, a u anketi od 1550 ispitanika preko 96 posto ljudi izjasnilo se kako je spremno zamijeniti sve vrste plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu ekološki prihvatljivijim alternativama.

"U travnju smo imali 142 prijave građana, kao nikada do sada. Službe očito ne rade svoj posao", kaže Gordana Klarić, voditeljica zagrebačkog Zelenog telefona. I po brojnosti prijava vidljivo je da upravljanjem okolišem građani nisu zadovoljni. No, zagrebački telefon i ove godine je u financijskoj neizvjesnosti, kao i ostalih osam zelenih telefona u državi, te se veći dio njih danas održava zahvaljujući volonterima. "Telefone bi u većoj mjeri trebala financirati lokalna uprava jer mi radimo njihov posao. Građani se nemaju kome drugome obratiti i tražiti pomoć", smatra Klarić.

Prema novom zakonu udio komunalnog otpada koji se reciklira će porasti. Do 2025. godine najmanje 55 posto komunalnog otpada (iz kućanstava i poduzeća) treba reciklirati, a taj cilj će se povećati na 60 posto do 2030. i 65 posto do 2035. godine. Nacrt zakona također ograničava udio komunalnog otpada koji se odlaže do najviše 10 posto do 2035. godine. Hrvatska po glavi stanovnika stvara oko 403 kg otpada. Od toga reciklira samo 21,5 posto, spaljuje 0,1 posto, a najveći dio odlaže - čak 78,4 posto.

Ako niste sigurni koje je vrste otpad koji želite baciti, od pomoći vam može biti besplatna aplikacija Razvrstaj.me. U tražilicu upišite naziv otpada koji želite baciti i saznajte u koji spremnik i na koji način se taj otpad odbacuje. Za svaku odabranu vrstu otpada pročitajte opis i provjerite odnosi li se na vašu vrstu otpada i sustav gospodarenja otpadom u vašem gradu ili općini.

"Ovakav životni stil je puno jednostavniji nego što se čini na prvu", kaže Anamarija Prgomet iz Zagreba o tome kako je živjeti bez stvaranja otpada. Dok većina stanovnika Hrvatske i dalje trpa većinu otpada u istu vreću za smeće, sav otpad koji Anamarija proizvede na mjesečnoj razini ne napuni ni jednu limenku. "U nedostatku kvalitetnog sustava odvajanja i recikliranja kakvog imamo diljem Hrvatske, ovakvi primjeri su dragocjeni. Smanjenje nastanka otpada prioritet je svakog dobrog sustava, a osviješteni pojedinci temelj su promjena", ističe Marko Košak iz Zelene akcije.

"Gradovi i općine 'riječkog prstena' svojim su građanima nametnuli nepravedno velik trošak zbrinjavanja otpada zaobilaženjem Zakona i Uredbe o gospodarenju otpadom", upozoravaju iz Kriznog eko stožera Marišćina.

UZOR, Udruga za zaštitu okoliša Resnik poziva zastupnike da na sutrašnjoj sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba glasaju protiv prijedloga gradonačelnika Grada Zagreba o izmjeni Odluke o komunalnom redu. Pismo udruge UZOR prenosimo u cijelosti.

Zelena akcija poziva građanke i građane da pošalju komentare na prijedlog Plana gospodarenja otpadom Zagreba koji je na javnoj raspravi do 28. veljače.