Lanjski dobitnik Nobelove nagrade za kemiju George P. Smith poziva na bojkot natjecanja u fizici u Tel Avivu u srpnju. George P. Smith i još 19 drugih znanstvenika potpisali su prošlog tjedna otvoreno pismo kojim se poziva studente i mentore iz cijelog svijeta da ne sudjeluju na sljedećoj međunarodnoj olimpijadi u Izraelu i da se zalažu za ljudska prava palestinskih učenika, mladih i studenata, uključujući njihovo pravo na obrazovanje.

Povodom donošenja nove, prerađene verzije kurikuluma za nastavni predmet Povijesti, GOOD inicijativa, Documenta i Inicijativa mladih za ljudska prava upozoravaju da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja izigralo proceduru te školama i nastavnicima nametnulo novi kurikulum, iako je stručna, ali i šira javnost u posljednjih nekoliko mjeseci pokazala veliko zanimanje za ovu temu. Kurikulum povijesti zaobilazi određenje prema povijesnim događajima, ne doprinosi razvoju demokratskih kompetencija, ostavlja prostor za relativizaciju i revizionizam i ne potiče multiperspektivnost.

Ispred Rektorata u Zagrebu večeras se okupilo više od tisuću građana kako bi prosvjedovali zbog dodjele počasnog doktorata Milanu Bandiću. Osam počasnih doktora Sveučilišta u Zagrebu su dobitnici Nobelove nagrade, to je titula koja bi trebala nešto vrijediti i predstavljati, istaknuto je na prosvjedu. Poručeno je kako je rektor Boras, kojemu nije problematično prekrajati uvjete natječaja za vlastitu poziciju, najsramotniji rektor u povijesti Sveučilišta, ali problem je i širi - poslušni Senat ne čini ništa da bi spriječio uništavanje Sveučilišta.

Na Međunarodni dan eliminacije rasne diskriminacije učenici i učenice poručuju da je solidarnost aktivan čin borbe protiv nepravdi, čak i kad šanse za uspjeh nisu velike. Više od tisuću učenika 12 osnovnih i devet srednjih škola diljem Hrvatske poslalo je danas više od tisuću poruka solidarnosti svojim znanim i neznanim susjedima, kako bi progovorili o svijetu u kakvom žele živjeti. Na razglednicama na kojima šalju svoje poruke su fotografije koje progovaraju o različitosti, diskriminaciji i vrijednostima kao što su jednakost, solidarnost, pravda i poštovanje.

Uz završetak javnog savjetovanja o kurikulumu za nastavni predmet Povijesti, GOOD inicijativa, Documenta i Inicijativa mladih za ljudska prava upozoravaju da novi prijedlog kurikuluma predstavlja korak unatrag jer ne potiče kritičko razumijevanje povijesnih zbivanja i multiperspektivnost te traže njegovo povlačenje iz procedure.

Najnoviji popisi lektire, nastali u okviru reforme koja to nije, očekivano su postali predmet još jedne ad hoc javne rasprave. Ta će se rasprava logikom dnevnopolitičkih potreba vjerojatno pokušati ad hoc utišati. U slučaju da se u konačnici nastavnici i učitelji ipak upotrijebe kao živi štit ili da se prijepori pokušaju zataškati licitiranjem naslovima, propustit će se uočiti da je sporan popis osnovnoškolske lektire ustvari samo završni čin višedesetljetnog procesa u osnovi labavog i sve labavijeg lektirnog normiranja bez jasne definicije što se čitanjem lektire želi postići.

GOOD inicijativa upozorava kako učenici ni "Školom za život" neće dobiti kvalitetan Građanski odgoj i obrazovanje, već suženi sadržaj ionako nedostatnoga programa koji se u zadnje četiri godine kao obavezan provodi u školama.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu učenici Srednje škole – Centar za odgoj i obrazovanje postavili su reciklirani bor i prigodne reciklirane rukotvorine nastale u okviru rada u Učeničkoj zadruzi DAR-MAR. Radovi se mogu pogledati i preuzeti uz donaciju u malom predvorju NSK do 6. siječnja. Donacije će biti predane ovoj zagrebačkoj školi u kojoj se obrazuje 165 učenika s teškoćama u razvoju, a kroz rad u zadruzi posebno njeguju svijest o ekologiji.

Prvi ekspertni forum GOOD inicijative na temu ulaganja u obrazovanje okupio je uži krug stručnjakinja i praktičare iz područja obrazovanja, ekonomije i prava iz civilnog društva kako bi analizirali što ulaganje u obrazovanje financijskih sredstava iz Državnog proračuna govori o smjeru kretanja obrazovne politike i mogućnostima provedbe reformi te kakav je utjecaj tih ulaganja na učiteljice i učitelje te učenice i učenike.

Socijalno podrijetlo učenika pokazuje se velikim utegom u obrazovnom procesu, naročito u zemljama pogođenima ekonomskom krizom, među kojima je i Hrvatska. Pitanje klase nije nestalo iz obrazovanja, ono njime orbitira na brojnim razinama. U akademskom svijetu brojni djeluju po načelu da su radničke klase kaotične i da djeca trebaju školu da bi im se nametnula kontrola, a ne pružilo znanje. Djeca iz bogatih obitelji mnogo su slobodnija po tom pitanju - osjećaju se zaštićeno, osjećaju da je moć na njihovoj strani. Bez problema će dizati ruke, izazivati autoritete, prisvajati prostor i riskirati.