Gotovo milijunu osoba u Hrvatskoj prijeti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, a među najugroženijim skupinama su osobe starije od 65 godina, a posebice žene i nezaposlene osobe. Ginijev koeficijent, mjera nejednakosti raspodjele dohotka, u 2019. iznosio je 29,2. Visoke stope nejednakosti, siromaštva i socijalne isključenosti usko su povezane i negativno utječu na prava na rad i odgovarajuće radne uvjete, prava na dostojanstven život, stanovanje i obrazovanje te učešće u kulturnom životu.

Luis Buñuel je filmom Diskretan šarm buržoazije upozoravao na apsurdnost činjenice da takav isprazni stalež uopće postoji, kamoli da vlada bilo kime, kamoli cijelim svijetom. U pandemijskom vrtlogu zbivanja rađa se šansa nove dekolonizacije - dekolonizacije misli. Svi su ljudi, a ne samo pjesnici, kako je učio A.B. Šimić, čuđenje u svijetu. Dok se svatko od nas bori za svoj život za živote drugih nas nije briga. Kako inače objasniti da oko devet milijuna ljudi godišnje umire od bolesti uzrokovanih glađu, a od gladi svakoga dana umre 15 tisuća djece? Smrt nije samo logična konzekvenca života, smrt mnogih logičan je proizvod neoliberalne mašinerije.

Nastanak pandemije je možda iznenadan, ali nije slučajan. Virus nas uči i što znači eksponencijalni rast, a upravo takav rast radi svjetska ekonomija globalnom ekosustavu preko krajnjih granica. Umjesto spašavanja banaka i velikih međunarodnih tvrtki, potpore sada moraju biti usmjerene upravo na najranjivije skupine, s ciljem smanjenja nejednakosti i stvaranja okolišne održivosti. Ono što se do jučer činilo kao utopija, već sutra može biti stvarnost.

"Socijalna se država demontira i više ne pruža sigurnost. 41 posto svih ljudi koji se zaposle na novom radnom mjestu danas dobije radni ugovor na određeno. Tko izgubi posao ili bude bolestan duže vrijeme, brzo se nađe na samom dnu. 4,4 milijuna djece u Njemačkoj živi u siromaštvu. I sve ih je više. Jačanje desnice nije se pojavilo samo od sebe, rezultat je neoliberalizma. Pokret Aufstehen je pokušaj da se to zaustavi. Svjesno smo ga osnovali kao pokret, a ne kao stranku", tvrdi potpredsjednica kluba zastupnika stranke Die Linke u Bundestagu i suosnivačica pokreta Ustanimo Sevim Dagdelen.

Već tjednima traju antirežimski prosvjedi diljem Irana. Raste broj ozlijeđenih, ubijenih i uhićenih. S jedne strane, govori se o vanjskom pokušaju destabilizacije Irana. S druge su prosvjedi izraz nezadovoljstva ekonomskom situacijom i pitanjima životnog standarda. Arang Keshavarzian, profesor za bliskoistočnu politiku, NYU: "Fokus analitičara na Teheran nastoji suziti spektar politike na pitanja izbora, frakcijskog suparništva i međunarodne odnose. Ne obraća se pozornost na pitanja radne snage, okoliša i socijalne skrbi, koja su posljednjih desetljeća endemična u provincijskim gradovima."

O čemu smo sve pisali/e u 2017. godini. Hvala svim našim suradnicima i čitateljima!

Apolitičnost je opasna hegemonijska praksa i ideologija par excellence. Od kraja sedamdesetih u zemljama razvijenog kapitalizma javlja se zahtjev za odbacivanjem ideologije, ali i svake političnosti. To se zbiva paralelno s nestankom države blagostanja. Apolitičnost je zato najopasnija ideologija – ideologija koja tvrdi da nije ideološka, jer da bi njezina retorika bila učinkovita ona mora prebaciti iz realnih odnosa, klasnih odnosa, u svijet mitova i utopija.

Tehnološka legitimacija obećanje je progresa kroz izmaštani futurizam. U svojem nastanku tehnologija nema imperativ profita, ona se tek kasnije "okiva" u procesu kreativne destrukcije. Povjerenje u tehnologiju pokazuje se kao oblik socijalnog darvinizma koji kaže - one koji se ne mogu prilagoditi jednostavno treba kirurški odstraniti. Ovakvo postavljena slika preskače činjenicu da je neoliberalima tehnološki progres zanimljiv samo kao alat rasta stope profita.

S jedne se strane libertarijanizam snažno oslanja na filantropiju (kao supstitut socijalne države), a s druge pokazuje beskrupuloznu okrutnost prema radnicima, siromašnima, deprivilegiranima. Isti će libertarijanski glasnogovornik od Vlade tražiti da se procesuira nezaposlenog čovjeka koji nema novaca da prehrani obitelj i pred kamerama priznaje da ponekad radi na crno i istovremeno braniti Uber čak i kad on predstavlja strukturalno kršenje zakona.

Na stranu revitalizacija ustaškog nasljeđa, u puno širem potezu u sferi građanske pristojnosti, zbiva se revitalizacija sluganskog mentaliteta. Ekonomski liberalizam koji se u Hrvatskoj razmahao cilja zatrti svaki oblik emancipacijskog projekta i uistinu ima potencijala u konačnici fiksirati Hrvatsku ne samo na geografski već i političko - ekonomski rub Europe.