Na današnji dan, a povodom prve obljetnice smrti Madine Hussiny, Trg Republike Hrvatske preimenovan je u Trg Madine Hussiny. Postavljanjem ulične ploče s imenom Madine Hussiny, djevojčice iz Afganistana koja je svoj život tragično završila kao žrtva policijskog progona u Hrvatskoj, aktivistkinje čuvaju od zaborava sjećanje na nju i na sve one koji su svoje živote izgubili pod militantnom čizmom europskog migracijskog režima.

Reakciju na medijsku i općedruštvenu erupciju mržnje prema izbjeglicama, u svega nekoliko dana supotpisalo je više od 930 osoba iz aktivističkih, medijskih, akademskih, umjetničkih i drugih krugova te podržalo više od 70 kolektiva, organizacija, inicijativa i uredništava. U tekstu reakcije se, između ostalog, poziva na prestanak fabriciranja izvanrednog stanja kojim se "pokušava ispisati nova stranica hrvatskog nacionalizma i netrpeljivosti".

Češka vlada danas je izglasala odbacivanje UN-ova Globalnog kompakta o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, takozvanog Marakeškog sporazuma. Time se Češka pridružila vladama desnice u Mađarskoj i Austriji koje su odlučile da neće potvrditi Marakeški sporazum, a istupanje su najavile i Poljska i Bugarska koje o njemu tek trebaju glasati.

"U sumrak etičkog i profesionalnog medijskog izvještavanja i predstavljanja, u jeku histerije lažnih vijesti i zazivanja 'mitraljeskih gnijezda', ne možemo se ne zapitati, koliko još huškačke retorike i manipulacije kao društvo možemo podnijeti, a da riječi prijezira, osude i mržnje ne postanu okrutna, stravična, nasilna djela", stoji u reakciji na medijsku i općedruštvenu erupciju mržnje prema izbjeglicama. Reakciju je potpisalo preko 450 osoba iz aktivističkih, medijskih, akademskih i umjetničkih krugova te podržalo gotovo 40 kolektiva, organizacija, uredništava i inicijativa. Reakciju još uvijek možete podržati svojim potpisom.

Exit West Moshina Hamida izuzetno je vješto napisan roman koji izaziva empatiju prema migrantima, ali nije puki apel na otvaranje granica. Naprotiv, roman pokazuje da za suživot i stvaranje bolje budućnosti svi sudionici procesa moraju biti promijenjeni, izgubiti svoje predrasude (privilegije?) i učiti neposrednim iskustvom. Hamid pokazuje da je pitanje odnosa prema migrantima mnogo više od humanitarne krize ili diplomatskih pregovora – ono će odrediti sliku svijeta u kojem želimo živjeti u budućnosti.

Aktivistkinje Inicijative Dobrodošli! večeras su na Cvjetnom trgu i Glavnom kolodvoru održale akciju kojom su skrenule pozornost na nasilje i kršenje prava s kojima se muškarci, žene i djeca svakodnevno susreću na granicama Republike Hrvatske. Akcijom projiciranja svjedočanstava u javnom prostoru približilo se nevidljivo izbjegličko iskustvo i problemi s kojima se izbjeglice suočavaju.

Kako je dvadeseto stoljeće obilježio sukob između Istoka i Zapada, dva različita političko-ekonomska koncepta, u kojem je Istok ograničavao slobodu kretanja svojih građana, i u kojem je Zapad na kraju pobijedio, tako 21. stoljeće obilježava sukob Sjevera i Juga, dva različita demografska i razvojna pola današnjice, u kojem Sjever ograničava slobodu kretanja građana Juga, i u kojem nije još izvjesno niti tko će prevladati, niti je li moguće iz njega izaći kao pobjednik.

Novi Zakon o policiji, uz brojne promjene, predviđa i da se u policijsku školu ubuduće mogu upisati i svi koji su završili trogodišnje srednje škole, a ne kao što je to bilo do sada - samo oni koji su završili četverogodišnje programe. Cilj je da se omogući prijava većeg broja ljudi za policijski posao. Zakon je u javnoj raspravi do 18. srpnja.

Dunavski kompas, višejezična internetska platforma čije lansiranje očekujemo u rujnu 2018. godine, trebala bi migrantima koji žive u zemljama Podunavlja omogućiti pristup potrebnim informacijama i olakšati socioekonomsku integraciju.

Madinina obitelj bila je žrtva push-backova, nezakonite dugotrajne detencije, sustavne manipulacije, izolacije od odvjetnika i predstavnika udruga kao osoba od povjerenja, a na njima se prelama i potpuno nova praksa postupanja u postupcima odobrenja međunarodne zaštite, kako ističu iz Centra za mirovne studije. Upravni sud odobrio je vraćanje obitelji u Srbiju, ali Europski sud za ljudska prava to je zabranio. Ta je zabrana privremene prirode, određena je do 16. srpnja do kada je Vlada RH dužna dostaviti odgovore na pitanja ESLJP-a.