Hrvatska će se već od danas radikalno promijeniti: postat će socijalno svjesna i odgovorna država čiji vlastodršci brinu za opće dobro, a ne više za vlastite džepove. Premijer Plenković, koga ćemo morati trpjeti dobar dio nadolazećeg desetljeća, navući će kaput djeda Božićnjaka: pazit će da nikom od ranjivih ništa ne uzmanjka i da vlada svakome od njih pomogne kako bi se izvukao iz nesretnog položaja. Čitamo sve to u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine.

Europska komisija predstavila je nedavno novi plan preseljenja za 50 tisuća osoba do listopada 2019. godine. Komisija je osigurala dodatna financijska sredstva za države članice za tu svrhu, ali i za one države koje će spriječiti odlazak ili prolazak tih osoba na svom teritoriju. Predstavljene kvote nisu obavezne, već dobrovoljne pa je upitno koliko će se države članice angažirati u njihovom ispunjenju. Donosimo kratki pregled medijski utišalih migracijskih događanja. Iako uglavnom popraćeni tišinom - represija, obespravljivanje, nasilje i umiranje – ne bivaju ništa manji.

Sretan nam Dan planete Zemlje. Ah da, i Dan proboja logoraša iz ustaškog konc-logora Jasenovac. Koji nije postojao, naravno. Beskonačna je moć poricanja. Za nadati nam se ipak da će se ljudi kod Lampeduse prestati utapati. Nestajati, kao i tih osamdesetak tisuća pobijenih u Jasenovcu, koji su nestali. Sami od sebe. I da, neka par njih dođe kod nas, ali ne više od toga. Dovoljno nam je loše bez njih.

Europa mora konačno prihvatiti činjenicu da je ovoliki priljev migranata njezina krivnja - produkt politike nasilnog širenja "mira i demokracije" i geopolitičkih ciljeva imperijalističkih sila.

Viktor Koska: Migracije dobro obrazovanih osoba visokog ekonomskog statusa gotovo nitko ne problematizira, ali socijalna konstrukcija zbilje u društvima prihvata najčešće isključuje one koji su etiketirani kao nepoželjni. Ta se nepoželjnost kroz stereotipe primarno definira kao pretpostavljena nekompatibilnost stilova života, kao potencijalna sigurnosna prijetnja ili izvor terorizma, a ne kroz stvarne mogućnosti ekonomske integracije takvih pojedinaca."

Predstavnici civilnog društva traže da se promijeni dosadašnji diskurs Europske unije u kojem se izbjeglice tretiraju kroz prizmu sigurnosti i zaštite europskih granica, umjesto u kontekstu ljudskih prava. Zahtijevaju efikasnu službu spašavanja na moru i proporcionalno zbrinjavanje izbjeglica među državama članicama.

Navrat-nanos iz Hrvatske! H-Alterova čitateljica svjedoči o vlastitom pokušaju osvajanja kanadske useljeničke vize. Godine 2011. kad je u Hrvatskoj prvi put započeo "WH program Kanada", krajem srpnja bilo je još slobodnih mjesta. U 2012. godini kvota je bila popunjena za desetak dana. U 2013. godini, za 44 minute.

Tanka je linija koja razdvaja obogaćivanje od gubitka identiteta; da bi se spriječila kohabitacija među autohtonima i alohtonima, koja bi nagrizla kulturno naslijeđe, treba ga temeljiti na poštivanju principa inherentnog europskog "društvenog ugovora". Poanta je - s obje strane!