Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek na 10. Danima elektroničkih medija, koji su se održali od 21. do 23. studenog u Svetom Martinu na Muri, trebala je javnost upoznati dokle se došlo s izradom čuvene, sada već gotovo mitske medijske strategije. Osim nabrojanih poglavlja, koja bi strategija eventualno trebala sadržavati, ministrica nam nije otkrila ništa novo, već samo pokazala kako ni ona, a ni resorno ministarstvo ne znaju što će s tim dokumentom, a i s neprofitnim medijima koje uporno pokušava stopiti u termin medija zajednice s lokalnim komercijalnim medijima.

Igre bez granica Ministarstva kulture oko donošenja medijske strategije traju od njezina prvog spominjanja 2012. godine i predstavljaju jedan od najčvršćih kontinuiteta SDP/HNS-ove i HDZ-ove kulturne politike. H-Alterov nakladnik, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, dobila je odbijajuće rješenje Ministarstva na zahtjev, upućen prije nešto manje od mjesec dana, da nam se podastre radni tekst "nove", tj. HDZ-ove medijske strategije.

Veliko tržište će razviti jake tabloide, koji u milijunskim nakladama objavljuju senzacije, ali će imati i kvalitetne medije zbog toga što postoji kritična masa kojoj trebaju. Malo tržište ima manje visokoobrazovanih, malobrojniju srednju klasu, i manje kvalitetnih novinara. Na malom tržištu će prevladati visokonakladni mediji, ali će kvalitetni sa svijećom tražiti svoju publiku, jer je mali broj onih kojima su potrebni. A ako je zemlja u kojoj izlaze u krizi, kao Hrvatska, tada će publika malobrojnih medija biti tako malena da neće moći na tržištu podržavati kvalitetne medije.

Sve koji misle da samoprijegorni angažman prethodnog ministarstva kulture, onog SDP-HNS-ovog, oko izrade i stavljanja u javnu raspravu nove medijske strategije, kao i pomoći u radu neprofitnih medija definitivno pada na smetlište historije, potrebno je osokoliti.

Ministar kulture je rekao i da je u zadnje tri godine u Ministarstvu "prema nejasnim kriterijima" zaposleno gotovo 30 ljudi, ali nije objasnio zašto su ti kriteriji "nejasni" i kako namjerava "razjasniti" situaciju oko zapošljavanja - odnosno je li na redu "čistka" nedavno zaposlenih kukuriku-kadrova.

Viktorija Car, medijska analitičarka: Moramo se pitati – što je to čega u medijima nema? Primjerice, u hrvatskim mainstream medijima nema Todorića i Agrokora. Amaterima u novinarstvu ne bi smjelo biti mjesta, njime bi se smjeli baviti samo oni koji su obrazovani da se bave novinarstvom ili pak oni koji imaju veliko iskustvo u određenom području.

Nataša Škaričić, višestruko nagrađivana istraživačka novinarka: Veliki broj ekskluzivnih vijesti u masovnim novinskim medijima uopće nisu vijesti, te se stvari naprosto nisu dogodile. Novinarstvo se bazira na vijesti, a vijesti se sastoje od riječi koje su izgubile svaki smisao, ali se o njima raspravlja kao da ga imaju. Kad se HDZ vrati, bojim se da nas ništa neće sačuvati od nove faze teškog jednoumlja koju će odabrani opet financijski iskoristiti.

Jedna od najreferentnijih tema na Danima bili su - neprofitni mediji.

Viktorija Car s Fakulteta političkih znanosti govori o "Medijskoj strategiji": "Neki dijelovi pokušavaju glumiti znanstveni tekst pa se navode citati ili prepričavaju dijelovi nekoliko odabranih knjiga i članaka, ali i to je na razini nevještog seminarskog rada studenata prve godine novinarstva. Iz ovog teksta jasno je da autori ne znaju definicije medijske politike i medijske strategije".

Prije nešto više od godinu dana većina je redakcija dnevnih listova preko noći usvojila statute, koji su bili uvjet za državno smanjenje PDV-a za dnevne listove s 10 na 5 posto. No, to se u praksi pokazalo tek poreznom olakšicom za vlasnike medija, nije pomoglo ni poboljšanju položaja novinara, a usto se zbog nepostojanja kontrole načelno pozitivne odredbe statuta sustavno i nekažnjeno krše. Novinari tako danas u Hrvatskoj zapravo ne mogu biti – novinari.