Radi otvaranja nove povijesne perspektive, potrebno je dobro analizirati samoupravljanje.

Desnica je ideološku zlouporabu usvojila kao princip djelovanja, a koji se ustalio u njihovu diskursu još od ratnog doba. Tada su držali kako je to potrebno poradi mobilizacije i motivacije naroda uslijed vihora rata, dok danas, takva huškačka, isključiva retorika ima izrazito negativan, pa i poguban, kontra učinak.

Viktor Ivančić, novinar i pisac: Ne znam zbog čega bi Hrvatska trebala imati predsjednika države, figuru s ceremonijalnim ovlastima čiji je smisao da bude dvonožni simbol ionako šupljeg suvereniteta. Realno je to funkcija plišanoga mede, kojeg naviješ demokratskim ključem zato da besciljno luta rezidencijom, troši javne pare i povremeno pada ničice pred svjetskim moćnicima. Doduše, prije neku večer sam s prijateljima sjedio uz pivo, pa smo došli do zaključka kako bi, umjesto države bez predsjednika, još bolje bilo imati predsjednika bez države.

Trenutna politička konstelacija ukazuje na autoritarne tendencije s obje strane političkog spektra. Izbor koji nam se nudi možemo opisati kao alternativu između neliberalnih demokrata i liberalnih nedemokrata. Kako bismo izbjegli ovaj distopijski scenarij, treba nam ljevica koja demokraciju shvaća ozbiljno.

Socijaldemokracija koja se oduvijek (deklarativno) zaklinjala u socijalnu državu i radnička prava pokazala se skoro pa najvećim neprijateljem kako radnika, tako i samih preostalih mehanizama socijalne države.

Sahra Wagenknecht, potpredsjednica "Die Linke", u intervjuu za "H-Alter": Iako u novoj ukrajinskoj vladi sjede ministri iz redova fašističke stranke "Swoboda", i iako fašističke bande patroliraju ulicama, njemačka vlada podržava takvu ukrajinsku vladu.

Da pripadnici liberalne elite i dalje samouvjereno smatraju sebe jedinim akterom napretka u hrvatskom društvu, vidimo po nespremnosti na dijalog s progresivnom ljevicom. Poziv na više demokracije s ljevice ona jednostavno ne prepoznaje kao dobrodošao izazov.

Domagoj Mihaljević, ekonomist (BRID): Država bi trebala intervenirati u ekonomiju na način da direktno uloži u nova postrojenja. Alternativna ekonomska politika bi intervenciju države nužno trebala proširiti na direktno otvaranje novih radnih mjesta.

Preostaje nam teška i mukotrpno duga zadaća, da izgradimo specifičan kontrolni odnos prema kapitalizmu. Da bi on tek stupio u funkciju treba a) izvršiti temeljitu analizu sadašnjeg funkcioniranja kapitalizma, da bi b) proizašle komponente kontrole.

Zadaća socijal-demokracije je da uravnoteži potrebe novih usmjerenja u ograničenim kapitalističkim okvirima. Međutim danas je još gora situacija nego iza Drugog svjetskog rata, jer onda su postojale zemlje koje su raskinule s kapitalizmom i imale su velike mogućnosti da se brzo upute novim smjernicama, ali su to naveliko prokockale.