Zaustavimo rasprodaju državne imovine - nekadašnje zdravstvene infrastrukture, apeliraju udruge iz Zagreba/ Trogira, Podgore i Splita.

Građani i građanke Zadra već neko vrijemo svjedoče devastaciji i zloupotrebi još jedne javne zelene površine. Ovaj put radi se ni više ni manje nego o Perivoju kraljice Jelene Madijevke, najljepšem zadarskom perivoju i najstarijem javnom perivoju u Hrvatskoj koji polako propada kao još jedna žrtva privatnog interesa. Od 2011. godine traje njegovo polagano, gotovo neprimjetno, ali kontinuirano uništavanje.

Najstariji zagrebački barokni perivoj na Ksaveru, umjesto dosadašnje staze sa sipinom, upravo dobiva armirano-betonsku stazu koja je, valjda, više u duhu baroka.

U Brodarici kod Šibenika u srijedu je izvedena prosvjedna akcija ispred lokacije gdje se nekad nalazila kuća Matulja, djelo arhitekata Ante i Vlaste Vulin iz 1963. godine i srušena krajem 2016. godine.

Kada su Ujedinjeni narodi prošle godine na svoj popis Svjetske baštine uvrstili drevne dijelove Diyarbakira okružene zidinama iz razdoblja Rimskog carstva, bila je to kruna desetogodišnjih napora u obnovi ratom razorenog područja, no nakon što su na jugoistoku Turske ponovo izbili sukobi između turske vojske i kurdskih snaga, drevni dio grada Sur uvelike je uništen.

Diana Magdić o očuvanju stambenog sklopa u splitskoj Papandopulovoj ulici.

Kako vratiti Vitićev Motel Trogir na mentalnu mapu grada i njegovih stanovnika? Umjetničke intervencije u javnom prostoru su početak, pokazala je udruga Slobodne veze.

Stilizirani lik slona u trokutu i surlom koja proviruje iz njegovih gabarita, a ispod natpis "Gorica posuđe emajli" opire se prolaznosti na autentičnoj lokaciji s koje je zamalo skinut u listopadu.

Uoči za danas najavljene dvodnevne konferencije "Rehabilitacija kulturne baštine kao ključ održivog razvoja", koja će biti održana u Dubrovniku, a otvorit će je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, nekoliko je udruga poslalo otvoreno pismo njenim sudionicima.

Stari tvornički natpisi, znakovi i logotipovi na području grada Zagreba prepušteni su propadanju po ugaslim pogonima. "Oni predstavljaju svjedočanstva nekadašnjeg načina života, društvenih odnosa i estetike i kao takvi pripadaju u kulturnu baštinu koju treba zaštititi", ističu inicijatori projekta "Spasi znak!".