Utjecaj industrije turizma na problem klimatskih promjena daleko je podcijenjen, a države su iz krivog uvjerenja kao razvojni put birale brze turističke projekte velikih razmjera. Naime, ugljični otisak turizma čak je četiri puta veći nego se do sada mislilo i čini 8 posto svih emisija stakleničkih plinova na planetu. "Ovi bi se nalazi trebali uzeti u obzir u budućim promišljanjima nacionalnih razvojnih strategija i politika", ističu znanstvenici u istraživanju čiji su rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Nature Climate Change prošloga tjedna.

Ljetna sezona je završila, improvizirani restorani duž obale zatvaraju svoja vrata, počinje razmetanje brojkama o najboljoj sezoni koja je u državnu kesu slila milijarde eura. Ali situacija je daleko od idilične. Masovni turizam zakucao je na vrata Hrvatske i njegove posljedice sve više se osjećaju u gradovima poput Splita i Dubrovnika, koji iz godine u godinu sve više nalikuju Disneylandu. Eksploatacija radnika u turizmu, posebice sezonskih, oduzimanje javnih prostora građanima, poskupljenje troškova života, turistifikacija gradova, samo su dio problema masnovnog turizma, a čini se kako Hrvatska još uvijek nema ni približnu viziju rješenja problema.

"Kruzeri ne spadaju u održivi oblik turizma zbog negativnog utjecaja na okoliš i sve većeg opterećenja gradova i luka u kojima pristaju, dok cikloturizam nema nepovoljnog utjecaja na lokalnu zajednicu i možemo ga razvijati tijekom cijele godine čime se produljuje turistička sezona", kazao je zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec na skupu povodom Europskog tjedna mobilnosti koji se u Hrvatskoj svake godine održava od 16. do 22. rujna.

Kada su prvi partijaneri stigli na Zrće, Hvar, u Petrčane, pa poslije na Ultru i na seriju drugih lokacija na obali pa se i razlili po gradovima i mjestima na obali, dočekalo ih se uglavnom raširenih ruku. Ovih dana hrvatski su mediji opet preplavljeni komentarima onih koji bi birali goste i argument prigovarača upravo je dirljiv - imaju moralni problem. S razvratnim turistima, naravno, ne sa sobom.

"Izravni troškovi onečišćenja od kruzera za hrvatski dio Jadrana, ne računajući posredne štete, sedmerostruko premašuju financijske koristi za hrvatsko gospodarstvo. Naime, dok jednogodišnji prihod od kruzera koji je uzeo u obzir iznosi 52,8 milijuna eura, troškovi opterećenja okoliša iznose čak 390 milijuna eura", izračunao je Hrvoje Carić s Instituta za turizam.

U splitskoj luci započeta je realizacija projekta izgradnje dva vanjska veza za prihvat megakruzera, čija se vrijednost procjenjuje na više od 23 milijuna eura. Projekt koji se naziva kapitalnim i strateškim bez jasnih je procjena utjecaja na okoliš, lokalnu ekonomiju i stanovništvo. Među pitanjima na koja nije jasno odgovoreno su i - kolika je stvarna zarada kada se oduzme šteta koju prouzroče kruzeri? Kakva je dugoročna korist od kruzerskog turizma?

Logično je zaključiti kako investicije u turizam ne rješavaju broj nezaposlenih: one tek mogu kratkoročno i kozmetički promijeniti statistiku. Međutim, dugoročno su pogubne ne samo jer mijenjaju okoliš, već i cijelu društvenu sliku.