Objavljeno 11.09.2020. 09:26
Saša Šimpraga
Umjetnica Tonka Maleković o predstojećoj memorijalnoj akciji u spomen-parku Dotrščina: "Na ideju za rad bila sam potaknuta aktualnom pandemijskom krizom, odnosno traumom koju ona proizvodi. Željela sam sadašnje stanje povezati s traumom iz prošlosti koja je druge vrste, budući da se radi o masovnom zločinu ogromnih razmjera, ali iskoristiti fenomen krize kao svojevrsni suosjećajni kanal, sredstvo povezivanja s traumom."
Objavljeno 10.09.2020. 12:04
Fran Radonić Mayr
Lora Vidović, pučka pravobraniteljica: "Nedostupne zdravstvene i socijalne usluge i neadekvatna mreža javnog prijevoza svakodnevni su problemi stanovnika ruralnih područja, a ionako teška situacija dodatno je otežana tijekom epidemije COVID-a 19. Tu mislim na komplikacije oko dobivanja propusnica za kretanje izvan mjesta prebivališta, prestanak funkcioniranja javnog prijevoza, kao i nemogućnost korištenja online usluga."
Objavljeno 09.09.2020. 10:10
Marina Kelava
Sena Puhovski, predsjednica Zagrebačkog psihološkog društva o mentalnom zdravlju u vrijeme epidemije: "Briga o mentalnom zdravlju u Hrvatskoj je prepuštena pojedincima i nevladinom sektoru. Psiholozi u okviru sustava su educirani i kompetentni ljudi no naprosto nas je premalo. Djeca i mladi čekaju po tri do šest mjeseci, i to samo za prvi razgovor s psihologom. Ovakav odnos prema mentalnom zdravlju u ovoj krizi dodatno isplivava na površinu."
Objavljeno 08.09.2020. 09:21
Paul Stubbs
Unless you had watched ‘Contagion’ or listened intently to public health specialists, COVID-19 arrived unexpectedly to shake up everyday life and social, political and economic structures around the world. The nature of pandemic-induced changes has, of course, been different for different people in different moments and in different places. Here, I want to discuss only one of many elements of this change, namely the concept and practice of ‘value’.
Objavljeno 08.09.2020. 07:48
Paul Stubbs
Određivanje ključnih radnika u uvjetima pandemije uključuje puno više od samog medicinskog osoblja i radnika u socijalnim uslugama koje se najviše spominje, te im se često ritualistički plješće. Ta kategorija uključuje i poljoprivrednike, poslužno osoblje u dućanima, radnike u komunalnim uslugama, prijevoznike. Između takvih djelatnosti i ispunjavanja osnovnih ljudskih potreba postoji izravna povezanost. Najvažnije, mnogi od tih poslova slabo su plaćeni, nesigurni.
Objavljeno 03.09.2020. 10:05
Marijan Vogrinec
Zamijeniti padobran ruksakom ne može baš netko vičan padobranstvu.
Objavljeno 21.08.2020. 08:42
Diana Todorova
U ratom opustošenim i od države zanemarenim selima i gradovima, lokalne institucije zadaju stanovništvu znatno veću brigu od širenja koronavirusa i pandemije koja je okrenula svijet naopačke. Opće je razmišljanje da članovi lokalne uprave nemaju sluha za elementarne životne potrebe: "Napravi 100 metara asfalta, a treba još 300 metara, on stane napola. Ako glasaš za njega, da ti još 100 metara, ako ne glasaš, maltene bi i to skinuo što je postavio."
Objavljeno 20.08.2020. 10:48
Marijan Vogrinec
Unatoč političko-ekonomski motiviranom dnevnom optimizmu dežurnih HDZ-ovih epidemiologa/stožeraša - bez valjane, dvotrećinske licencije Sabora, jedinog ustavno ovlaštenog za diranje, uskraćivanje ili doziranje temeljnih ljudskih prava, kao što su i pravo na zdravlje, školovanje, rad, kretanje... nitko ne može bez razumne sumnje jamčiti za pozitivan učinak tzv. novog normalnog na više od pola milijuna đaka i studenata opet u redovnim školskim i visokoškolskim klupama.
Objavljeno 19.07.2020. 09:42
Ivan Žganec
Zašto mase toleriraju iracionalno ponašanje svojih vođa i kršenje ljudskih prava? Ako je nekome uskraćeno pravo da kupi kruh u trgovini, ta osoba je diskriminirana i povrijeđeno joj je pravo na život. Svatko tko uskrati pravo na život trebao bi biti kažnjeno gonjen. Naravno, poštivanje temeljnih ljudskih prava moguće je samo u pravnoj državi, ali ne i u policijskoj.
Objavljeno 03.07.2020. 11:48
Ivan Žganec
U našoj situaciji, masovni mediji reže na svakoga tko kritizira postupke elite ili se poziva na temeljna ljudska prava (pravo na izbor). Švedski model stavljen je na stup srama, da bi isti taj model upravo sada primjenjivali, što je jasno svakome tko ima dvije moždane vijuge. Naravno, elita (i masovni mediji koji su režali u skladu s dresurom), sada će radije pregristi jezik nego priznati očigledno – primjenu švedskog modela u Hrvatskoj. Oni to ne žele priznati jer bi to za njih bilo ravno samoubojstvu.