Davor Bernardić je predstavio novi politički program SDP-a. U njemu, kaže Bernardić, SDP obećava da će zastupati čovjeka koji živi od svojeg rada, one slabije i nezaštićene, siromašne i umirovljenike, ali i poslodavce. Njihovi interesi, interesi radnika i poslodavaca, više nisu suprotstavljeni, tvrdi Bernardić. No usprkos rečenom rad i kapital su u kapitalizmu itekako suprotstavljeni, a to da se ta suprotstavljenost ignorira, neutralizira i naturalizira – predstavlja jedan od kamena temeljaca proizvodnje političkog konsenzusa danas.

Prije devedeset godina objavljena je jedna od najznačajnijih studija o psihologiji seksualnosti – Funkcija orgazma Wilhelma Reicha, psihonalitičara, komunističkog aktivista i antifašista. Sjedinjujući svoje intrigantne analize psihosomatske strukture radnih masa sa svojim političkim aktivizmom u komunističkoj partiji, Reich teoretski i praktično integrira psihoanalizu i marksizam te postavlja temelje svoje revolucionarne teorije oslobođenja.

Nije problem samo pojava nekakvog otuđenog Homo Administrativusa, već u kolikoj meri je “ljudskost” administrativno regulisana i zarad kojih ciljeva je regulisana baš tako kako je regulisana. Počev od prekarnih radnika i gastarbajtera do izbeglica koje su nakon “ukidanja” istočnobalkanske rute sada listom ilegalne, pa sve do radnika koji rade u takozvanim “slobodnim zonama”. Za globalni prekarijat ne-pripadanje postaje osnovni (i jedini) oblik postojanja.

Zamišljati "Bosnu i Hercegovinu kao članicu Europske unije" jednako je "utopijski" kao i zamišljati neku novu "socijalističku republiku Bosnu i Hercegovinu" – jednako (ne)moguće i jednako (ne)legitimno.

Nepovjerljivi, nezaposleni, prekarni, ustrašeni, razočarani, obeshrabreni, bezvoljni, klasno neosviješteni, neaktivni, neuvezani, neuštekani... pripadnici današnjih generacija mladih radnica i radnika sve teže se odlučuju na učlanjenje u sindikat.

Richard Seymour za "The Guardian" komentira istraživanje znanstvenika s London School of Economics koji su zaključili kako u društvu postoji sedam klasa, te da klasična podjela na radničku, srednji i višu klasu pripada prošlosti: Ova saznanja nisu nešto inovativna kao što se čini na prvi pogled.

Novinari pričaju o pritiscima politike i kapitala kao o nečemu što tu struku napada izvana, a ne iznutra, piše Srećko Pulig.