Predsjednik Kinokluba Zagreb Vedran Šuvar: "Hrvatski ili ne, film se sigurno ne definira po sadržaju jer valjda nikome nije ambicija uvoditi takva sadržajna ograničenja, oblike cenzure i to nazivati hrvatskim filmom. Imamo javno financiranu kinematografiju, što je najbolji oblik filmskog profesionalizma - tamo gdje odluke donose umjetnički savjetnici koji dijele javni novac. Ono što je problem je da je naša filmska zajednica mala te je premrežena u najboljem slučaju međusobnim poznanstvima".

Godišnje rekapitulacije iz bilo koje i bilo čije perspektive obično se uljepšavaju najavama budućih grandioznih akcija/ promjena/ investicija pa su na tom tragu posljednjih tjedana zaredala razna obećanja. Većina njih odnosi se na izvjesnu komercijalizaciju javnih dobara, prirodne i kulturne baštine, prostora kao preostalog resursa, a sve u ime nekog manje ili više apstraktnog prosperiteta.

Građani i građanke Zadra već neko vrijemo svjedoče devastaciji i zloupotrebi još jedne javne zelene površine. Ovaj put radi se ni više ni manje nego o Perivoju kraljice Jelene Madijevke, najljepšem zadarskom perivoju i najstarijem javnom perivoju u Hrvatskoj koji polako propada kao još jedna žrtva privatnog interesa. Od 2011. godine traje njegovo polagano, gotovo neprimjetno, ali kontinuirano uništavanje.

Na kapitalističkom bubnju - sada i pod zakonskim kišobranom - prodaje se javno dobro.

"Želimo sudjelovati u odlukama o otocima i obali, vratite Zakon o koncesijama na javnu raspravu", poručilo je više stotina građana u današnjoj akciji diljem Jadrana.

Na zagrebačkom sjevernom savskom nasipu postavljene su tri pumpe za besplatnu pitku vodu. Pumpe su postavljene na inicijativu platforme 1POSTOZAGRAD, u suradnji sa Seminarom za hodače i projektom Ars Publicae, odnosno temeljem zajedničke inicijative pokrenute prošle godine. Savski nasip izuzetno je popularno šetalište i rekreacijska zona gdje postoji velika potreba za pristupom besplatnoj pitkoj vodi, što je sad i omogućeno i to po prvi put u povijesti.

Zauzeto do daljnjeg – poruka je koju su građani i građanke Bola prije nekoliko dana poslali vladajućima i budućim koncesionarima vezano za jednu od najpoznatijih plaža – Zlatni rat u Bolu. Razlog za prosvjed građana je dodjela koncesije zagrebačkoj tvrtki Sport B, tvrtki bez prihoda i zaposlenih, za koju su glasala 24 vijećnika Skupštine Splitsko – dalmatinske županije. Koncesije, nasipavanja, gradnje - što se događa s hrvatskim plažama? Donosimo nekoliko primjera koji pokazuju kako "svako misto svoj Zlatni rat ima".

Kaos stvara prilike. Kad se počiste svi periferni aspekti građanskih pobuna, komunikacijske greške nastale iz krive procjene, šumovi svih vrsta, trenutna moć nekog Milana Bandića koji šalje agresivne plaćenike na četrnaestogodišnje curice, ostaje ogoljena i oboriva. A park uz park postaje i čitak simbol zahtjeva za pravdom, ne samo u prostoru.

"Prosvjed nije usmjeren prema pitanju i problematici uređenja parka već isključivo prema netransparentnom i zakonski upitnom postupku gradonačelnika i gradskih vlasti u kojem se daleko od očiju javnosti, struke i građana dogovaraju milijunski poslovi, a sve u trenu zahuktavanja izborne kampanje", poručili su sinoć iz inicijative Čuvamo naš park na prosvjedu Obranili smo jednom, obranit ćemo opet u parku Trnjanska Savica gdje se okupilo oko 500 ljudi.

"Hrvatski pravni centar želi iskazati svoju zabrinutost u odnosu na pitanje kako će, u slučaju vlasničkog i financijskog restrukturiranja Agrokora, biti zaštićen poseban interes Republike Hrvatske, a time i svih njezinih građanki i građana, tj. voda kao opće dobro. Voda ne može biti u vlasništvu. Voda je opće dobro i može se povjeriti gospodarskom subjektu samo na korištenje, za što je potrebno dobiti koncesiju", stoji u izjavi upućenoj Predsjedniku Hrvatskoga sabora Boži Petrovu i Predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću.