Vidjela sam ga na slikama nebrojeno puta, znala mu dimenzije na papiru. No, tek kad sam idućeg jutra stala pred osam metara visok ''zid apartheida'', kako ga Palestinci nazivaju, osjetila sam vlastitu nebitnost spram te mase. Čak i izraelski doseljenici na Zapadnoj obali mrze zid, strahujući da će ih ostaviti s druge strane "Velikog Izraela". Ni tri minute hoda od zida stoji Jacir Palace, najveći betlehemski hotel koji s razlogom nosi svojih 5 zvjezdica i naziv palača. Ovdje se velik dio akademskih rasprava o izbjeglicama može baciti točno tamo uz zid, na neslužbeno odlagalište smeća.

Hebron ili al-Khalil na arapskom, palestinski je grad u kojem se izraelsko-palestinski sukob toliko krvavo prelomio da mu je priuštio titulu ''najproblematičnijeg grada'' Zapadne obale, a meni mjesto u posebnoj sobi za ispitivanje na dolasku. ''Zemlja ne pita tko tu živi'', priča mi jeruzalemski Palestinac uz šalicu arapske kave. ''Ona je bila tu prije nas i bit će tu poslije nas, pa oko čega se onda ubijamo? Kad smo već sad tu, zašto ne bismo, poput Emirata ili SAD-a, bili zajedno, pa neka se država zove Ujedinjeni arapsko-izraelski teritoriji, ili kako god''.

Troje najodgovornijih sugerira da su borbeni avioni važniji od boljih uvjeta života.

Nedavno je održan referendum za nezavisnost iračkog Kurdistana, a prema podacima izborne komisije, s izlaznošću od 72 posto, više od 92 posto glasača glasalo je za nezavisnost Kurdistana. Institucije, vođe pa i gotovo čitava javnost Izraela snažno su podržali aspiracije iračkih Kurda za samostalnošću. Što navodi Izrael i Izraelce da tako ujedinjeno podržavaju iračke Kurde? S pozicije službene politike Izraela, apsolutno dominantan argument za podršku iračkim Kurdima je taj da njihova potraga za neovisnošću izaziva ogromne probleme rivalima Izraela.

Europa i Bliski istok već su dugo vremena u neprestalnoj komunikaciji. I dok je taj odnos u proteklim desetljećima uzimao oblik europskog imperijalnog i orijentalističkog, patronizirajućeg odnosa prema regiji koju je Europa uglavnom vidjela kao vlastito igralište za bogaćenje i eksploataciju, u 21. stoljeću dinamika se donekle promijenila - Bliski istok se počeo sve više približavati Europi, i to na više načina. Kakvo je i koliko znanstveno proučavanje Bliskog istoka u Europi, regiji i Hrvatskoj?

Jehan Bseiso, palestinska pjesnikinja i humanitarna radnica (Doktori bez granica): "Mediji izvještavaju o premorenosti od izbjeglica i premorenosti od suosjećanja. Ideju da suosjećanje može biti iscrpljeno smatram zastrašujućom. Proganja me izbjeglička kriza, a ona je globalna. Opsjednuta sam u svome radu, slikama tijela koja se hvataju za narančaste prsluke za život, a noću me ne napušta misao kako je sve to slučajno, da se ne radi o meni, o mojoj obitelji. Poezija je sada mjesto sjecišta koje prikazuje eksplozivne izbore za koje sam se odlučila kao humanitarna radnica i autorica."

Orgonite su izraelska mlađa braća i sestre, sada već popularne i poznate, ruske rave ekipe zvane Little Big, koja izgleda kao Die Antwoord iz postsovjetske postindustrijske pustoši. Pročitajte intervju s njima - prema drugačijem doživljavanju Bliskog istoka. "Naša poruka je definitivno zajedništvo! Naši spotovi prikazuju realnost Izraela koji mi osobno doživljavamo, a ona je drugačija od one koju vidimo na televizijskim vijestima i medijima diljem svijeta. Stereotipi koje prikazujemo u videima prikazuju rezultat desetljeća kulturnog melting pota u Izraelu".

"Reforme" - nakon 49 godina emitiranja izraelska javna televizija ugašena je preko noći. "Način na koji je IBA ugašena nije pošten ni častan", prokomentirao je Netanyahu, govoreći pasivno o procesu koji je sam inicirao. Novinari ističu kako je pravi razlog za ukidanje programa taj da je Netanyahu već duže vrijeme nezadovoljan zbog kritičkog izvještavanja i pokušava kontrolirati medije.

Izraelsko-francuski redatelj Eyal Sivan, gost 14. HRFF-a: Izrael je uspostavljen kao država Židova, što je čini rasističkom državom. Postoji razlika između države koja prakticira rasizam i rasističke države – u Izraelu imamo oboje. Koji je veliki problem Izraela? Problem je to što se moramo odreći nekih svojih privilegija. U pitanju je samo jedno – jesmo li spremni dijeliti moć ili ne. Čitavo vrijeme trubimo u stilu - dat ćemo prava, jednaka prava. Što to znači? Tko je taj koji daje prava? Mogu li Palestinci dati prava Izraelcima? Žene muškarcima?

"Još jednom se dogodila eskalacija govora mržnje, koji ovaj put nije bio sporadičan, već je riječ o višekratnom i dugotrajnom uzvikivanju Za dom spremni i skandiranju Mi Hrvati, ustaše, ustaše!, na što nitko od pripadnika Vlade i vodstva HNS-a nije reagiraoW, priopćili su iz Antifašističke lige povodom ustaškog skandiranja na nogometnoj utakmici između Hrvatske i Izraela, održanoj u Osijeku prije dva dana.