Ako je premijerka bila ta koja je prva napustila poziciju mirne kućanice i nasrnula kuhinjskim alatkama na predsjednika, onda je ona zadnja koja smije, dureći se, diktirati uvjete da se pomiriteljski sastanak ima održati kod nje, u Banskim dvorima, a ne kod njega, na Pantovčaku.

Neće valjda ispasti da Josipović ima pravo? Da je Hrvatska imala veze s pokušajima dijeljenja BiH? Da je potonjih nastojanja uopće bilo, osim srpskih, naravski? Da su čak otvarani konc-logori za Bošnjake? Da se u Haagu ipak sudi na osnovu nekih dokaza? Da sam Domovinski rat nije bio jednoznačno pravedan, obramben, oslobodilački?

Dan prije pokolja u Ahmićima, u kući tadašnjeg potpredsjednika HDZ BiH Darija Kordića, održan je sastanak prije napada na kojem je odlučeno da "ni kokoš ne smije ostati živa". Na primjedbu jednoga od prisutnih da "tamo ima i djece", neimenovani sugovornik je odgovorio: "Što onda? Ta djeca bi mogla postati odrasli ljudi."

Kuštrak, Mudrinić, Adrović, Ergović, Kovačević... Možda bi bolje bilo pisati imena poduzeća na prvom mjestu, a osobna imena u zagradama, jer bismo tako lakše pokazali funkciju tih osoba. Njihov jedini interes, naime, interes je korporacija što ih posjeduju ili predstavljaju, pa je ružno vrijeđati ma čiju elementarnu inteligenciju zastiranjem toga notornog fakta. To će biti također njihov najizraženiji interes na Pantovčaku.

Aktivistice i aktivisti civilnog društva jučer su, u organizaciji H-alterove redakcije, rešetali predsjedničkog kandidata Ivu Josipovića. Objavljujemo sadržaj sinoćnje diskusije .

U Bosni nije više sporno ni osnivanje trećeg, hrvatskog entiteta, kao što je bilo u vrijeme kada su južnom i središnjom BiH tandrkali tenkove Hrvatske vojske. No taj treći entitet mogao bi i bez tenkova vratiti tu zemlju u kloaku devedesetih, ako bi se diglo iz pepela replike "Herceg-Bosne", kao etnički ekskluzivne paradržave.

Ivo Josipović, kandidat za predsjednika Republike: Ne pristajem na scenarij katastrofe i beznađa. Gledam u budućnost i vidim spremnost građana da prihvate i razumiju situaciju u kojoj se nalazimo i da predanim radom nastoje dati sve za sebe i svoju obitelj. Država osigurava uvjete za razvoj gospodarstva, poreznom politikom i drugim mjerama potiče proizvodnju i izvoz, te sačinjava razuman projekt interakcije Plave i Zelene Hrvatske.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva podijelila je krajem 2007. godine blizu 23 milijuna kuna, odlukom koju je njezin Upravni odbor izglasao nakon isteka njegova mandata. Cvjetana Plavša Matić, upraviteljica Zaklade: UO po Zakonu može raditi dok ga Vlada ne razriješi. Ingrid Antičević Marinović, bivša ministrica pravosuđa: Takvo tumačenje je pravno apsolutno neutemeljeno. Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa: Zaklada je dovedena u šah-mat poziciju. Ivo Josipović, kandidat za ministra pravosuđa: Da sam ja udruga kojoj nisu odobrena sredstva, tužio bih Zakladu. Gojko Bežovan, stručnjak za zaklade: Ponašanje UO-a nije u skladu sa Zakonom i Statutom, i protivno je načelima dobre vladavine.