O tome koliko je teško, lako, smiješno i tužno prolaziti kroz proces integracije te što im je taj proces olakšalo - u podcastu #CMS-a govore Lynder, Mirsad i Prince.

Bečka otvorena radionica za popravak bicikla u kojoj rade azilanti, pokazala se toliko uspješnom da je otvorena još jedna radionica u okrugu Favoriten.

Pogledajte atmosferu s jučerašnje Žive knjižnice na temu bicikliranja u zemljama iz kojih dolaze izbjeglice.

"Ovo mi je prvi put u životu da pokušavam voziti bicikl. Nikad nisam imala jedan, čak ni kao dijete", kaže Alaa, 28-godišnjakinja iz Iraka. Ona je jedna od novih učenica berlinskog kolektiva #BIKEYGEES čije su volonterke u tri godine naučile 560 žena voziti bicikl, većinom izbjeglica iz Sirije, Iraka i drugih zemalja. "Želimo dati nekoliko sati našeg vremena drugim ljudima jer znamo da smo mi ta većina koja može promijeniti svijet. Ne moramo čekati vlade, samo moramo djelovati iz srca", kaže Annette Krüger iz #BIKEYGEES-a.

"Restoran je kao mala obitelj koja sve više raste. Mi smo iz raznih zemalja, ali pokušavamo donijeti najbolje od nas samih u društvo u kojemu živimo", govori Basheer iz Sirije koji danas živi u njemačkom Berlinu i radi u Kreuzberger Himmelu. Ovaj restoran optimističnog imena, "Raj u Kreuzbergu", ne služi samo ukusnu bliskoistočnu hranu, već i pruža podršku izbjeglicama u započinjanju novog života. Sve je počelo kada je novinar Andreas Tölke šokiran prizorima ljudi koje je berlinska vlast nespremno dočekala, u svoj dom primio petero izbjeglica.

Platforma Dunavski kompas izrađena kako bi migrantima olakšala ekonomsku i društvenu integraciju u društvo u koje su pristigli, a predstavljena je danas u Zagrebu. Platforma pokriva sva važna životna područja: boravak, rad, učenje jezika, obrazovanje, svakodnevni život i zdravlje te nudi pregled svih važnih prava i mogućnosti ovisno o nacionalnom kontekstu zemalja koje sudjeluju u projektu. Hrvatska nije jedina zemlja koja nudi ovu platformu, već su tu i druge zemlje dunavske regije, pa je tako ista struktura poglavlja i informacija dostupna i za Sloveniju, Austriju, Njemačku, Češku, Slovačku, Mađarsku i Srbiju.

Exit West Moshina Hamida izuzetno je vješto napisan roman koji izaziva empatiju prema migrantima, ali nije puki apel na otvaranje granica. Naprotiv, roman pokazuje da za suživot i stvaranje bolje budućnosti svi sudionici procesa moraju biti promijenjeni, izgubiti svoje predrasude (privilegije?) i učiti neposrednim iskustvom. Hamid pokazuje da je pitanje odnosa prema migrantima mnogo više od humanitarne krize ili diplomatskih pregovora – ono će odrediti sliku svijeta u kojem želimo živjeti u budućnosti.

Koordinacija organizacija civilnog društva za integraciju povodom Svjetskog dana izbjeglica poziva na zajednički rad na stvaranju uključivog društva koje uvažava različitosti. Već dulji niz godina udruge koje pružaju podršku izbjeglicama upozoravaju na izostanak sustavnog i sveobuhvatnog pristupa izgradnji sustava integracije, zbog čega je novim članovima društva otežano uključivanje u zajednicu u koju su došli. Upravo je manjkavost sustava integracije jedan od razloga zbog kojih novopridošli članovi našeg društva često biraju nastavak puta prema drugim zemljama Europske unije.

Isusovačka služba za izbjeglice danas je u Dubravi otvorila Centar za integraciju izbjeglica SOL. Ovdje će izbjeglice učiti hrvatski, dobiti podršku u traženju posla i susretati lokalnu zajednicu. "Da bismo ostvarili sve to, danas pokrećemo i crowdfunding kampanju i pozivamo sve da nas podrže svojom donacijom, a otvoreni smo i za sve one koji nam žele pomoći svojim radom i volontiranjem u centru", rekao je na otvorenju ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi Tvrtko Barun.

"Djeca nikako ne vjeruju da će zemlja progutati tijelo", piše u Baladi prevarenog cvijeća Vesna Parun. Ali zemlje gutaju tijela, od zemlje po kojoj gazimo do one u kojoj živimo. Hrvatska je postala zemlja s najviše protjerivanja izbjeglica u regiji, čime smo prestigli čak i Mađarsku, a fizičko nasilje na našim granicama konstantna je pojava. "Istupanja u medije MUP vidi kao narušavanje ugleda policije, nalaze pučke pravobraniteljice kao javnu polemiku, a sve bez davanja odgovora na postavljena pitanja", govori nam Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije.