Članci tagirani sa: hidroelektrane stranica 4 od 7

Jesu li rijeka Krupa i Park prirode Velebit sljedeća žrtva hidroelektrana?

Ušće Krupe u Zrmanju, Foto: G. Šafarek
"Koji je smisao da nešto proglasimo parkom prirode, ako poslije uništavamo temeljne prirodne fenomene zbog kojih je proglašeno zaštićeno područje", rekao je Tibor Mikuška, voditelj projekata u Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode, o planiranoj gradnji male hidroelektrane na rijeci Krupi u PP Velebit.

Pobuna za Bunu

Fotografije: Marina Kelava<br>
"Ja ne razumijem kako neki ljudi vole samo sjedit po kafićima. Ja to ne mogu, meni je draže ovdje sjedit", govori Aida dok promatra smaragdno zelenu boju rijeke Bune. Nakon što teče pod zemljom više od 19 kilometara, ova rijeka izvire na površinu 12 kilometara od Mostara u mjestu Blagaj. Buna na površinu spektakularno navire iz špilje, prizor koji privlači brojne turiste. No, i Buna se našla na meti projekta betonizacije BiH rijeka. Bankwatch je pobrojao čak 183 nova planirana projekta na rijekama u toj zemlji.

Udruga Eko Pan traži da se potpuno odustane od hidroelektrana na Korani

Foto: M.K.
Grad Slunj, nekoliko općina i okolišna udruga Eko Pan iz Karlovca opet će tražiti izmjene i dopune prostornog plana Karlovačke županije, bude li on u Županijskoj skupštini izglasan zajedno s dvije lokacije za moguću gradnju hidroelektrana na Korani, najavila je udruga za zaštitu okoliša Eko Pan.

Bilo jednom u Anatoliji

Brana Atatürk na Eufratu (Foto: Bernad Gagnon, Wikimedia)<br>
Turski projekt s branama Guneydogu Anadolu Projesi: Razmjere tragedije koju sa sobom nosi realizacija ovog projekta teško je obuhvatiti – ona uključuje ekološku devastaciju, brisanje svjetski važnog kulturno-povijesnog nasljeđa, kršenje osnovnih ljudskih prava te geopolitičke igre koje bi mogle donijeti dodatne probleme ionako nestabilnoj regiji.

Velika rasprodaja rijeka Balkana

Rijeka Sana u BiH, Foto: Luka Tomac
Više od 900 novih planiranih hidroenergetskih projekata prijete da zauvijek promijene prirodu Balkana, čiji su nezaobilazni dio upravo njene prekrasne očuvane rijeke. Značajan dio tih projekata financira se europskim javnim novcem ili pak, od strane tvrtki sa sjedištem u EU. "Ako se realiziraju svi planovi do 2024. godine, regija će imati višak proizvodnje od 56 posto, koji se realno teško može izvoziti", kaže Pippa Gallop iz Bankwatcha.

Utapanje u toksičnom mulju

Fotografije: Greenpeace Brazil<br>
Dok su Indonezijom harali požari u ime palminog ulja, u Brazilu, s kojim se Indonezija natječe za neslavnu titulu države s najvećom stopom deforestacije na svijetu, dogodila se jedna od najvećih okolišnih katastrofa u povijesti te zemlje. 500 kilometara uništene bioraznolikosti rijeke Doce, uz sve druge štete, podsjeća nas kako je uz klimatske promjene i bioraznolikost jedna od onih planetarnih granica koje su već u zoni nestabilnosti.