Saša Avirović, tehnički rukovoditelj Gradskog komunalnog poduzeća iz Čakovca, o ideji ulaska inozemnog koncesionara u poslove javnih usluga: Zar netko misli da će stranac doći zato što nam želi pomoći? On je kapitalist koji dolazi jer očekuje da će ostvariti veću dobit u odnosu na uloženi novac.

Kako komunalne tvrtke koje imaju koncesije za prikupljanje otpada ne prikupljaju papir od vrata do vrata, dvije udruge u Koprivnici i Karlovcu preuzele su njihov posao te prikupljaju – donacije u obliku starog papira. Papir prevoze teretnim biciklima čime dodatno smanjuju negativan utjecaj konzumacije tog materijala na okoliš.

Rajko Ostojić (SDP), kandidat za gradonačelnika Zagreba, u razgovoru za "H-Alter" govori o aktualnom stanju u Gradu Zagrebu, gradskoj željeznici, biciklističkim stazama i drugim prometnim rješenjima na kojima će ustrajati ukoliko ga građani izaberu za novog gradonačelnika, društvenim vrtovima, novim metodama zbrinjavanja otpada, zaduženjima Mirele Holy u novoj gradskoj upravi te o netransparentnom dodjeljivanju potpora Gradskog ureda za kulturu.

Čak i kada se građani sami organiziraju i počnu razvrstavati otpad, sustav ih u tome koči, upozoravaju stanovnici najveće zagrebačke stambene zgrade

Svjetlana Lugar, zelena aktivistica i gradska vijećnica: Priliku da se iz otpada digne novac i podigne kvaliteta života, svakim danom gubimo. Gubimo priliku da gradska komunalna poduzeća budu nositelji te privredne grane. Preteći će ih koncesionari koji će u konačnici sve dobro i debelo naplatiti.

Godišnje se u svijetu potroši preko 500 milijardi plastičnih vrećica. Plivaju morem i vise s drveća čak i u zaštićenim područjima, tretiramo ih kao da se materijaliziraju iz zraka i kao da se u zraku rasplinu istoga trenutka kada ispadnu iz naše ruke. Možemo li si dopustiti luksuz čekanja da se svijest prosječnog potrošača promijeni?

Ilegalna i legalna mafija zna da se oko otpada, a posebno oko opasnog otpada vrti veliki novac, pa je zato u Hrvatskoj nedavnim izmjenama Zakona o otpadu olakšan uvoz otpada iz inozemstva. Takve izmjene zakona će sigurno polučiti zapanjujuće rezultate na planu skraćenja životnog vijeka stanovništva i time rasterećenja mirovinskih fondova.