Što može bolje simbolizirati način života industrijske civilizacije od plastičnih vrećica? Trošimo ih nemilice, u prosjeku na razini EU oko 200 godišnje, ponašamo se prema njima kao da dolaze niotkud i nestaju s vjetrom, iako u stvarnosti uvijek ostaju dio okoliša, kao vizualno zagađenje ili kao mikroplastika. Međutim, jučerašnjom odlukom Europskog parlamenta, plastične vrećice se neće više moći neograničeno konzumirati potpuno besplatno.

Tražimo od gradske vlasti da uključi građane u sve faze ovako štetnog Plana gospodarenja otpadom jer oni imaju pravo odlučivati o pitanjima koja će utjecati na kvalitetu njihovog života, poručili su jutros aktivisti Zelene akcije, uz podršku udruge UZOR, ispred zgrade zagrebačke Gradske uprave.

Na 68 lokacija u svim gradskim četvrtima postavljeni su specijalizirani spremnici za odlaganje tekstila, javljaju iz zagrebačke Čistoće.

"Nisko postavljenim ciljevima za odvojeno prikupljanje i recikliranje otpada, MZOIP ne samo da je u sukobu s propisima koje sam predlaže već godinama umjetno pokušava stvoriti potrebu za spaljivanjem otpada, koje je najmanje prihvatljiv korak u lancu gospodarenja otpadom", upozorava koalicija 12 udruga.

Koje bi nas tehnologije i javne politike mogle usmjeriti na put održivog razvoja na području otpada, pogledajte u drugom dokumentarcu iz serijala "Obrisi održive budućnosti".

Program "Zajedno za djecu i planet Zemlju", kojim se kroz eko radionice, potiče i omogućava održivo gospodarenje otpadom u vrtićima i školama nastavlja se i ove godine u Koprivnici zahvaljujući suradnji UZOR-a i Vetropack Straže iz Huma na Sutli.

U Hrvatskoj se odvojeno sakuplja svega 15 posto ukupne količine otpada, a u talijanskoj regiji Vento, koja brojem stanovnika i jedinica lokalne samouprave odgovara Hrvatskoj, preko 80 posto. U čemu je razlika u pristupu otpadu, provjerili su iz Zelene akcije na stručnom putovanju, u organizaciji splitske udruge Sunce.

Visoki prekršajni sud potvrdio je pravomoćnost presude kojom se Čistoća i dvoje njenih djelatnika proglašavaju krivim zbog poduzimanja postupaka i aktivnosti koje su prouzročile štetan utjecaj odlagališta smeća Marišćina na zdravlje mještana, ali se sanacija deponija još čeka.

Udruga Krizni Eko Stožer Marišćina ponovno je pozvala na odgovornost riječku Čistoću i zatražila obrazloženje zbog ponovnog vidljivog onečišćenja okoliša uzrokovanog smećem s deponija Marišćina.

Sredstva koja Hrvatska namjerava programom "Konkurentnost i kohezija" povući iz EU, a koja bi bila namijenjena energetskoj efikasnosti, obnovljivim izvorima energije, zbrinjavanju otpada i transportu, čine se nedovoljnima za tranziciju prema zelenoj ekonomiji.