Članci tagirani sa: financijska kriza stranica 1 od 2

Ekonomija korone

Foto: Toni Gabrić
Znanstvenici s Instituta za javne financije u razgovoru za H-Alter/EDJNet: "U prva dva tjedna travnja prihodi državnog proračuna pali su za 70 posto. U iduća tri mjeseca procjenjuje se da je potrebno dodatno financiranje od 65 od 70 milijardi kuna. Potrebe za zaduživanjem će vjerojatno biti i veće ako se uzme u obzir da će prihodi primjerice HZZO-a, županija, gradova i općina značajno pasti i da će se i oni morati dodatno zaduživati. Poprilično je jasno da nas čeka teška godina, a možda i godine."

Rast: nezasitni bog uništenja

Foto: Wikimedia Commons<br>
Slijepa potraga za ekonomskim rastom pokreće ciklus krize, a to uništava svijet. Zašto uništavamo prirodni svijet i javne službe da bi generirali rast, kad taj rast ne doprinosi zadovoljstvu, sigurnosti, pa čak ni, za većinu ljudi, boljem prosperitetu? Zašto nismo promijenili model, unatoč tome što je propadao toliko ozbiljno i toliko često? Kada dođe do sljedećeg kraha, ova pitanja postat će neizbježna.

Circulus vitiosus

Foto: Wikipedia
Većina bogataša želi po svaku cijenu iscijediti što više novca iz društva. To je ljudska priroda. I zakonitosti kapitalizma su na toj prirodi sazidane: smanjiti cijene i troškove, rasti u nedogled, ugrabiti što više profita i strpati u vlastiti džep. Nekakav sofisticirani Wall Street direktor se u tome ne razlikuje od čobana Kutle.

Obamin poučak za gladne

Foto: Official WH by Chuck Kennedy
Amerikanci puno rade, a jedva zarađuju za kruh? Naivac bi pitao: pa, zašto onda troše bilijune dolara na armadu za zvjezdane ratove kakvu šalju u svaku mišju rupu globusa, gdje neki poremećeni generalisimus ili vjerski luđak ošine iz uzija po straži mjesnog vladara!?

Dug: prvih 5 000 godina

Foto: Wikipedia
Sama činjenica da većina pojedinaca točno ne zna što je dug, ponukala je Davida Graebera, antropologa i anarhista, da jednostavnim jezičnim konstrukcijama, netipičnima za većinu lijevih intelektualaca, i najvećim laicima pokuša objasniti pravo značenje te pojave, koja itekako utječe na gotovo sve aspekte naših života.

Svijet ulijeće u novu krizu

Foto: Flassbeck-econom
Costas Lapavitsas, svjetski ugledni ekonomist, u intervjuu za "H-Alter": "Financijski mjehur se nanovo pojavljuje u Velikoj Britaniji, a mogao bi i u SAD-u. Puno je novca opet dostupno financijskim institucijama. Financijska eksplozija polako nadire."

Javno dobro i privatno zlo

Dok u svijetu kao odgovor na glad i siromaštvo u gradovima niču javni vrtovi, hrvatska Vlada odgovor vidi u mastodontskim projektima. To znači težnju prema sve totalitarnijim oblicima vladavine, budući da su svakodnevne zamisli i želje velikih investitora nespojive s problemima mladih, siromašnih i nezaposlenih.

Financijska kriza i potrošači

Udo Reifner, direktor neovisnog Instituta za financijske usluge u Hamburgu: Država izmišlja svoju realnost u kojoj su potrošači iskorištavani zbog pomanjkanja informacija i vremena za pametnu odluku. Tek sad otkrivaju nadzor banaka, nakon što je već godinama jasno da je loš.

Skrivanje iza Španjolske

Ako SAD za prikrivanje problema dolara sada upotrijebe Španjolsku, kao prošle jeseni Grčku, za euro i eurozonu to može značiti katastrofu.

Lijenost mediteranske ljevice

Mediteranu treba ozbiljna, razumna ljevica nordijskog tipa, koja će braniti socijalnu državu, a pod time će podrazumijevati i djelomične ustupke, poput povećanja zakonske granice za umirovljenje, ne bi li se održala njezina dugoročna financijska stabilnost.