Rasprave o prošlosti su samo proxy za rasprave o sadašnjosti. Kada se raspravlja o Drugom svjetskom ratu, stvar uopće nije u tome da netko iz ljubavi prema historiografiji i povijesnim izvorima raspravlja o tome kako je točno izgledala koja bitka, kakva je bila atmosfera u Zagrebu 1943. ili tko je pobio koliko ljudi. Raspravljajući tobože o povijesti, mi zapravo raspravljamo o sadašnjosti (pa onda i budućnosti), samo prividno izmještajući trenutne probleme u povijest.

U jeku tuđmanovske revizionističke ere devedesetih uništeno je ili oštećeno na tisuće antifašističkih spomenika. Umjesto njihovom obnovom, u Hrvatskoj se vlasti - i desne i "lijeve" - bave dizanjem spomenika ustaškim teroristima i proustaškim terorističkim skupinama. Zatiranje sjećanja na NOB u funkciji je zaborava borbe za društvenu pravdu, s kojom je antifašizam u Hrvatskoj i Jugoslaviji bio organski povezan.

Podno Spomenika ustanku orilo se "Padaj silo i nepravdo", a par sto metara dalje, na ograđenom dijelu mjesne ceste, ustaški pozdrav "Za dom – spremni". Tako je izgledala ovogodišnja, 75. godišnjica Dana ustanka naroda Hrvatske u Srbu koja je ostala u sjeni pokušaja sabotaže članova filoustaške Autohtone hrvatske stranke prava, koji su u tom mjestu početkom srpnja podigli šator.

U prvoj epizodi edukativno-mozaične emisije Promjena okvira pogledajte prilog o fašizmu (Boris Buden, Luka Matić, Ivana Perica i Nikola Vukobratović) i intervju s Hilary Wainwright.

Baklje na terenu i prekid utakmice na Europskom nogometnom prvenstvu izazvale su neviđenu histeriju u državi. Društvo, koje je deprivirano u svakom smislu odredilo je u suglasju s političkim elitama da su nogomet i sudjelovanje nogometne reprezentacije na Euru prioritet. Dok masa raspravlja o velikoj tragediji i sramoti koja je zadesila hrvatski narod tog kobnog dana 17. lipnja, država se raspada. Donosimo listu problema čije rješavanje bi ipak trebalo biti važnije od sudjelovanja na Euru.

Kolinda Grabar-Kitarović prekjučer je primijetila da je vrag odnio šalu i pozvala "Hrvatice, Hrvate" i sve ostale da spuste loptu na zemlju. Za komentar njezina istupa upitali smo istaknute antifašistkinje i antifašiste, intelektualce, novinare i civilno-društvene aktiviste: Olivera Frljića, Vesnu Teršelič, Zorana Pusića, Milorada Pupovca, Mislava Žitka, Sašu Poljanec-Borić, Vilija Matulu, Borisa Pavelića, Nikolu Bajtu, Matu Kapovića, Berta Šalaja, Tonča Majića i Mrežu antifašistkinja Zagreba.

Službena državna delegacija, izaslanik Predsjednice Republike, premijer s ministrima i predsjednik Hrvatskog sabora s brojnim zastupnicima, polagala je vijence na komemoraciji za žrtve Jasenovca 22. travnja, na godišnjicu očajničkog proboja i masovne pogibije logoraša Jasenovca. "Važan član te delegacije koji je polagao vijenac i za žrtve proboja bio je ministar kulture koji tvrdi da se taj proboj nije dogodio, jer 'se ne spominje u službenim ustaškim dokumentima'", upozorava Antifašistička liga Hrvatske.

Na ploči na ulazu u park, na prilazima središnjem spomeniku i samom spomeniku ispisani su nacistički, ustaški i rasistički simboli, između ostalih i kratica Za dom spremni. Uz fašističke simbole ispisani su i simboli navijačke skupine BBB.    

Inicijativa Kulturnjaci 2016 upozorila je jučer na tribini Kontekstualizacija historijskog revizionizma na brojne implikacije revizije povijesti u upornom inzistiranju političke elite na izjednačavanju i opravdavanju teze o dvama totalitarizmima, fašističkome i komunističkome. Istaknuto je kako afirmacija ustaškoga režima skrivena u takvoj retorici može imati ozbiljne posljedice na opću društvenu klimu.

A-HSP postrojio svoju paravojsku uz zvuke Internacionale.