Ana Marija - Mima Simić, književnica, aktivistica, kvizašica i kandidatkinja Možemo! - političke platforme za Europski parlament prva je kandidatkinja koja provodi kampanju slušanja građana diljem Hrvatske - i to na biciklu!

Mjesec dana uoči europskih izbora 26. svibnja, Europski parlament objavio je film "Izaberite svoju budućnost" kako bi potaknuo građane na izlazak na birališta.

Koalicija političke platforme Možemo!, Nove ljevice i ORaH-a danas je predstavila zajedničku kandidacijsku listu za izbore za Europski parlament.

Kako se kampanja izbora za Europski parlament ne bi pretvorila u širenje dezinformacija Gong poziva DIP i Ministarstvo financija da u obrascima za izvještavanje i uputama o financiranju promidžbe propišu da je oglašavanje na društvenim mrežama medijsko oglašavanje. Kao takvo treba biti posebno iskazano u financijskim izvješćima o troškovima izborne promidžbe. Osim što su već prozvani izborima koji bi mogli biti najviše hakirani, poziv na transparentnost u vođenju kampanje za EP potaknut je i nedavnom istragom USKOKA zbog utaje poreza putem tvrtke Napredni modeli koju je HDZ angažirao u kampanji 2015. godine.

Kada su prije nekoliko godina dvije skupine hrabrih žena, jedna na Valboni u Albaniji, a druga na Kruščici u Bosni i Hercegovini, odlučile podići svoj glas i svojim tijelima spriječiti teške strojeve i krupni kapital u uništavanju naših rijeka, nisu ni sanjale da će ta borba doći do Europske parlamenta. Na koncu, dok su pružale otpor monetizaciji svojih rijeka, o europskim institucijama nisu niti razmišljale.

Smjernice Rezolucije Europskog parlamenta o pravima interspolnih osoba, danas usvojene u Europskom parlamentu, kojima se snažno osuđuju zahvati i operacije "normalizacije spola", pozdravlja zakone kojima se zabranjuju takve operacije i potiče druge države članice da donesu slične zakone što je prije moguće, potiče rad na osiguranju tjelesnog integriteta, autonomije i samoodređenja, naglašava važnost fleksibilnog postupka registracije prilikom rođenja, promjene rodnih oznaka i imena na rodnim listovima i osobnim ispravama (uključujući mogućnost rodno neutralnih imena) te osuđuje diskriminaciju.

"Europska strategija za plastiku" sve više dobiva na značaju u Bruxellesu i dok neke države članice već bilježe dobre rezultate, brojne druge zaostaju. Od 30 zemalja, 10 je dostiglo stopu iskorištavanja otpada iznad 90% i to prije svega zahvaljujući usvajanju normi koje ograničavaju ili zabranjuju odlaganje otpada na deponije. Unatoč naporima i pojedinim poboljšanjima, pitanje je hoće li "strategija za plastiku" koju EU pokušava provesti u djelo pružiti instrumente neophodne za ostvarivanje postavljenih ciljeva.

Prema novim pravilima o kojima su se dogovorili predstavnici Parlamenta i država članica, najmanje 32 posto energetske potrošnje u EU-u 2030. mora biti iz obnovljivih izvora, kao što su sunce i vjetar.

Nedavno usvojena od strane Europskog parlamenta Rezolucija o porastu neofašističkog nasilja u Europi ističe nužnost zabrane neofašističkih i neonacističkih skupina, stranaka i udruga od strane država članica, kao i snažnu borbu protiv fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije zbog vala ksenofobije koji je zahvatio Europu. Među "dobrim društvom" našla se i Hrvatska, a brojni primjeri pokazuju da to ne znači previše predstavnicima vlasti u Hrvatskoj.

Europski parlament jučer je u Briselu izglasao amandmane za unaprjeđenje Direktive o jednokratnoj plastici, koju je Europska komisija predložila u svibnju. Zelena akcija i partnerske organizacije iz koalicije Rethink Plastic i pokreta Break Free From Plastic pohvaljuju ambiciju Parlamenta i pozivaju Ministarstvo zaštite okoliša da je podrži u predstojećem pozicioniranju Vijeća ministara. Jedino sa snažnom Direktivom će se EU napokon suočiti s enormnim plastičnim zagađenjem diljem Europe.