Uz sve druge životne izazove, osobe s invaliditetom u Zagrebu se suočavaju i s energetskim siromaštvom. "U našem istraživanju sedam od deset sudionika navelo je da troškovi za energiju utječu na njihove ostale troškove. Da bi podmirili račune za energente štede na kupovini odjeće ili obuće, smanjuju upotrebu tople vode, korištenje električnih uređaja, otvaranje prozora, a neki čak i smanjuju troškove pri kupovini prehrambenih proizvoda", kaže Anja Vulinec iz udruge DOOR.

Udruga Zelena akcija i inicijativa Ljudi za ljude do sada su prikupili 60 posto cilja u sklopu humanitarne akcije “Zraka sunca - svjetlo nade”, a doniralo je preko 270 osoba, udruga i firmi.

Četiri hrvatska grada - Zadar, Rijeka, Osijek i Velika Gorica, tijekom 2019. godine, sudjeluju u europskom natjecanju u uštedi energije.

Studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u suradnji s Društvom za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) započeli su s posjetima energetski siromašnim kućanstvima u Zagrebu s ciljem borbe protiv energetskog siromaštva u Hrvatskoj.

"Prije smo bili siromašni, ali smo imali rijeke, bavili smo se ribolovom, uzgajali hranu i živjeli dobro. Sada to naša djeca mogu samo gledati na televiziji. Rijeke su skrenuli, šume su posječene, a mi smo zatvorenici u svom selu", kaže Hilario Vega, stanovnik sela Boqueron na sjeveroistoku Kolumbije. Cijelo selo već godinama čeka preseljenje jer je zrak toliko zagađen da im ozbiljno ugrožava živote. Okruženo je, naime, rudnicima ugljena iz kojih i Hrvatska uvozi ugljen za rad termoelektrane u Plominu.

Robert Pašičko: Hrvatska ima jednu od najnižih cijena električne energije u EU. Razlog je taj što pola naše proizvedene energije dolazi iz hidroelektrana koje su sagradili naši očevi i djedovi, no ovakva cijena je samo održavanje statusa quo. Netko treba priznati i glasno reći da uvozimo 50 posto svoje primarne energije, a ako uvoziš pola energije kao i pola hrane jasno da je prvi prioritet da smanjiš ovisnost o drugima tj. o uvozu. To je mjera suverenosti države, a nije mjera imaš li MIG-ove ili nemaš.

Ima li mjesta za etiku u uvozu energenata? Što kada bi država tome težila? Kako većina energenata dolazi iz zemalja u kojima se sustavno krše ljudska prava ili iz prljavih energetskih izvora koji pridonose zagrijavanju klime, država bi morala razviti svoje i to čiste izvore energije. Etika po ovom pitanju nije nespojiva s interesima građana i države, a otkud danas Hrvatska uvozi energente i što bi se po tom pitanju moglo promijeniti za H-Alter govori Pippa Gallop iz Bankwatcha.

4800 djece umrlo je u posljednjih nekoliko godina na području kolumbijskog poluotoka La Guajira zbog zagađenja vode i nedostatka hrane. Glavni uzrok zagađenja Guajire su rudnici, iz kojih dolazi i ugljen koji se pali u Plominu kako bismo mi trošili električnu energiju. "Rudarske tvrtke uz potporu države okupiraju urođeničke teritorije, a najgore je što je to postalo normalno", kaže Danilo Urrea iz organizacije CENSAT Agua Viva.

Turski projekt s branama Guneydogu Anadolu Projesi: Razmjere tragedije koju sa sobom nosi realizacija ovog projekta teško je obuhvatiti – ona uključuje ekološku devastaciju, brisanje svjetski važnog kulturno-povijesnog nasljeđa, kršenje osnovnih ljudskih prava te geopolitičke igre koje bi mogle donijeti dodatne probleme ionako nestabilnoj regiji.

U Zadruzi za dobru ekonomiju razvijaju model bioplinskih postrojenja za male OPG-ove, na razini cijele Europe razvija se platforma gdje će se građanima nuditi projekti obnovljivih izvora energije u čijem financiranju mogu sudjelovati, u Zagrebu će se u rujnu održati Crowdfunding konvencija. To su samo neke od novosti na području energetskih zadruga i obnovljivih izvora energija koje smo doznali na Energetskoj akademiji održanoj na Šolti.